Careva džamija nije samo mjesto sa kojeg će uputiti dovu i molitvu već svjetlo i nada ljudima da će u gradu na Drini i Ćehotini biti urađeno još mnogo dobrog.
"Za nas i naše ljude to je više od džamije, to je povratak onome čemu smo nekada pripadali, onom što je nekada bilo naše. U arhitektonskom i ambijentalnom smislu gradeći Carevu džamiju mi se nismo zaustavljali na tome. Našim povratnicima smo upravo ovih dana pomogli da žive od svoga rada, da naprave neke zasade i 13 porodica će od jeseni imati rezultate rada. Mi kao muftijstvo i Islamska zajednica smo bili kao neka vrsta servisa i podrška tom projektu a paralelno pomažemo ovim ljudima da dobiju struju nakon 20 godina. Svaki od tih detalja je jako važan a nekako Careva džamija je to svijetlo koje naši ljudi vide i na osnovu tog svijetla nadaju se da bi se još dobroga moglo uraditi. Nadam se da će stanovnici Foče koji nisu Bošnjaci prepoznati tu vrijednost i da će biti zajedno s nama u redu onih ljudi koji će dijeliti radost zbog toga što Foča danas ljepše izgleda nego jučer", ističe Remzija efendija Pitić, muftija goraždanski.
Neizbrisivi tragovi
Sve priče koje se vezuju za džamije u Foči jednake su. Srušene do temelja, spaljene, oskrnavljene, njih 12 u gradu Foči. Aladža, Atik Ali-pašina džamija, Careva džamija kao centralna i najveća džamija u ovom gradu, nisu bile tek vjerski objekti, one su historija i kultura jednog grada, neizbrisivi pečat jednog vremena, ljepote njegove arhitekture i umjetnosti, tradicije, duša grada i jednako žive i traju makar bile rušene, paljene, minirane. Tako je i Careva džamija aprila 1992.godine zapaljena, minirana i porušena do temelja a njeni ostaci odvezeni i bačeni najvjerovatnije u Drinu da bi plato gdje je bila kasnije bio pretvoren u smetljište.
Nemoguće je izbrisati prošlost, a posebno nije moguće izbrisati prošlost Carske džamije, džamije Bajazida II koji je u Bosni sagradio dvije džamije.
"Sultan Bajazid je jedini sultan, koliko ja znam, koji ima dvije džamije u ovoj zemlji. Jedna je u mom Nevesinju a druga u mojoj Foči. Za one koji ne znaju sultan Bajazid je djed Gazi Husrev-begov i to je za nas također važno jer u BiH važan gradski život, kultura, umjetnost i sve ono što ide uz život grada počinje sa Gazi Husrev-begom i njegovom izgradnjom Sarajeva. Mi se nadamo da ćemo ove godine, ako Bog da, u jednom lijepom ambijentu otvoriti Carevu džamiju i da ćemo već ove godine imati nekoliko namjenski pripremljenih sadržaja za naše ljude koji će, vjerujem, doći u velikom broju da prisustvuju tim programima", ističe muftija Pitić.
Careva džamija sagrađena je 1501. godine na mjestu gdje se može vidjeti iz svakog dijela grada, sa impozantnom kamenom munarom visokom 32 metra. Pored džamije su izgrađeni objekti gasulhane i abdesthane a oko džamije je bio veliki harem sa mnogo nišana.
"Taj period je bio neka vrsta uvertire za ono što će dolaziti kao zlatno doba tog perioda u vrijeme Mehmed-paše Sokolovića i Sulejmana Veličanstvenog. Mi smo puno pričali o Aladži i nekako je Careva džamija bila u sjeni Aladže ali cijelo vrijeme od početka njene izgradnje mi smo bili posvećeni toj priči", ističe muftija Pitić.
Obnova pri kraju
On podsjeća da je obnova džamije krenula ponajprije zahvaljujući Fočacima koji su se u početku organizirali i krenuli u projekat ponovne izgradnje. Svakako je riječ o kompleksnom zahvatu ne samo iz ugla finansija već i činjenice da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika kulture 2004. godine mjesto i ostatke graditeljske cjeline Careve džamije proglasila nacionalnim spomenikom BiH što podrazumijeva primjenu svih mjera zaštite i rehabilitacije u skladu sa zakonskim propisima.
"Ono što mi je beskrajno drago a vezano je za Carevu džamiju je što smo mi nju faktički doveli pod krov vlastitim resursima i naporima i angažmanom naših ljudi a onda je Turska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj TIKA preuzela ostatak poslova i to se događa u ovih zadnjih godinu i po dana. Careva džamija je pri kraju, mislim da možemo biti zadovoljni. Možda je u nekom dijelu o nekim detaljima trebalo drugačije razmišljati ali stvari su već bile urađene tako kako su urađene, već su procedure prošle tako da se nismo htjeli vraćati nazad ali mislim da možemo u cijelosti biti zadovoljni s onim što smo tu napravili. Bit će to jedan veliki poklon nama ovdje u Muftijstvu ali i našoj Foči, našem važnom gradu ovoj zemlji i nadamo se da će Aladža ići njenim putem. Vidjeli ste da je njeno dvorište uređeno veoma lijepo i da sad imamo malo kultiviraniji taj dio grada i u nekom arhitektonskom smislu", kaže muftija goraždanski.
Otvorena pitanja
Podsjetimo da je obnova džamije prije dvije godine krenula uprkos pokušajima Srpske pravoslavne crkve da to spriječi zbog navodnih tvrdnji da se na mjestu Careve džamije nekada nalazila crkva. Desilo se međutim da i nakon istraživanja arheologa Zavoda za zaštitu kulturnog, istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, nisu pronađeni relevantni dokazi o postojanju crkve pa je gradnja nastavljena. Muftija goraždanski Remzija efendija Pitić, na pitanja da li danas ima problema u vezi s gradnjom ističe kako stvari ne voli nazivati problemima.
"To su otvorena pitanja s kojima se treba suočavati i pokušavati ih rješavati na način i u kapacitetu kome možemo za dobrobit svih ljudi. Uvijek moramo imati na umu da preko puta sebe imamo čovjeka pa tek onda Bosanca, Bošnjaka, Srbina, Hrvata... Čovjek je u našem fokusu i bez obzira ko je on želimo mu svako dobro i želimo zajedno s njim da gradimo bolje sutra u ovoj zemlji“, poručio je Pitić.
Povratak Careve džamije, Aladže i drugih fočanskih ljepotica znači i povratak duše ovom gradu koju između ostalih čini i Kompleks Mehmed-paše Kukavice čiji bi oporavak također trebao uslijediti.
Dva sela u Hercegovini organizovala humanitarni advent i prikupili 70.000 KM: "Jedva čekamo sljedeći"
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
