Politička kriza u BiH u pogledu međunarodne zajednice trenutno nije u fokusu prioriteta zbog nekoliko globalnih problema poput ruskih zračnih napada u Siriji i izbjegličke krize koja je velikim dijelom zahvatila Balkan, piše Foreign Policy.
Za nepunih mjesec dana, tačnije 21. novembra obilježit će se 20 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljen rat u BiH, ali i utemeljeno unutardržavno ustrojstvo BiH. Već godinama BiH pokazuje neefikasnost u svojoj politici na koju najviše utječe separatističko ponašanje političkog rukovodstva iz manjeg bh. entiteta Republika Srpska.
Razlog za brigu u vezi političke krize u BiH strani analitičari vide u najavljenom referendumu o Sudu i Tužilaštu, koji je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik već najavio, a Narodna Skupština manjeg bh. entiteta podržala. Tako bi se na referendumu postavilo pitanje "Da li podržavate neustavno i neovlašteno nametanje zakona od strane visokog predstavnika u BiH, a posebno nametnute zakone o Sudu i Tužilaštvu i njihovu implementaciju na području Republike Srpske?
Mnogi smatraju da bi održavanje tog referenduma poništilo dosadašnji napredak BiH te da bi Miloradu Dodiku, kao predsjedniku Republike Srpske otvorilo vrata ka eventualnom putu za proglašenje nezavisnosti RS-a. Dodik je ranije najavljivao da bi se 2018. godine mogao održati i referendum o nezavisnosti.
Važno je istaći da Rusija podržava sve odluke i namjere koje su poduzete u cilju organizacije referenduma, a to je potvrdio i ruski ambasador u BiH Petr Ivancov, koji je kazao kako je održavanje referenduma stvar unutrašnje politike BiH. Osim toga Rusija je u julu uložila veto na odluku Vijeća sigurnosti UN-a da usvoji rezoluciju o Srebrenici. Sada se postavlja pitanje da li Rusija uopšte podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
Veliki broj međunarodnih zvaničnika u BiH izrazili su zabrinutost nagovještajem održavanja referenduma u RS-u o Sudu i Tužilaštvu. Sedam od osam ambasadora u BiH koji čine Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira istakli su da je održavanje referenduma kršenje Dejtonskog sporazuma. To je naglasio i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a.
Tako Foreign Policy upozorava da SAD moraju poduzeti veći angažman da bi spriječili destabilizaciju Balkana, s naročitim naglaskom na ulogu Rusije. Tako se predlaže da Zapad mora pronaći novi način da se osujete Dodikovi planovi a jedan od koraka je i imenovanje posebnog izaslanika za region. Zapad osim toga treba koristiti finansijske, administrativne i krivične sankcije protiv bosanskih političara koji krše Dejtonski sporazum, ali je potrebno i preispitati taj sporazum.
Zato je eventualno održavanje referenduma u RS-u ključno pitanje sigurnosti na Balkanu. Moguće izbijanje sukoba u BiH vjerovatno bi se prelilo i na region a onda je pitanje šta bi uslijedilo. U cijeloj priči ključna uloga je u odnosima i politici SAD-a i Rusije.
Erdogan ima rješenje za rat u Ukrajini: Najrealniji mirovni plan za obje strane?
