Fotografije Ahmeta Bajrića kao svjedočanstvo proboja Srebreničana 1995.
U razgovoru za Klix.ba ovaj fotoreporter prisjetio se prvih trenutaka dolaska preživjelih iz kolone na teritoriju pod kontrolom Armije RBiH.
"U prvom valu pristiglih u Nezuk, kojem sam prisustvovao, izašlo je blizu tri hiljade osoba. U tom trenutku sve je izgledalo strašno i bolno. Od ljudi sam mogao čuti samo najgore stvari. Bili su veoma iscrpljeni, stopala su im bila u lošem stanju, obuća je bila raspadnuta, odjeća pocijepana... U tim trenucima bilo je teško fotografisati. Sjećam se čovjeka koji je jecajući hodao uz pomoć lovačke puške", prisjeća se Bajrić na početku našeg razgovora.
Prvo pitanje svih Srebreničana koji su uspjeli umaći agresorskoj ruci, kaže nam Bajrić, odnosilo se na to gdje im se nalaze članovi porodica, odnosno jesu li uspjeli preživjeti.
"Vjerujte da je strašna bila činjenica da je putem spasa krenulo više od deset hiljada osoba, a samo ih je blizu tri hiljade uspjelo izaći na slobodnu teritoriju", nastavlja Bajrić.
Veliki strah
Dodaje i da su Srebreničani na slobodnu teritoriju pristizali s velikom dozom nepovjerenja i straha.
"Svi su dolazili s velikim oprezom. U određenim trenucima plašio sam ih se, jer oni nisu bili svjesni gdje dolaze i ko ih prihvata. Od bojnih otrova koje je agresor bacao ljudi su halucinirali. Baš zbog tog nepovjerenja postojala je velika opasnost da mogu upotrijebiti puške ili bombe koje su imali uz sebe", ističe on.
Tog dana ovaj ratni fotoreporter uz sebe je sasvim slučajno imao blizu 15 filmova te je uspio snimiti više od 400 autentičnih fotografija koje su nekoliko dana kasnije obišle cijeli svijet.
"U određenim trenucima sam bio uvjeren da će moje fotografije obići svijet, s obzirom na to da sam bio jedini fotoreporter koji se u tom trenutku nalazio sa pristiglim Srebreničanima. Posebno mi je bila značajna činjenica da će upravo tim fotografijama u svijet biti poslana autentična slika onoga što se dešava u našoj zemlji", kaže Bajrić.
"Srebrenički put pakla"
Nakon završetka agresije na našu zemlju Bajrić je doslijedno nastavio pratiti te objektivom svog fotoaparata bilježiti sve ono što se dešavalo vezano za Srebrenicu.
Danas ima snimljenih blizu dva miliona fotografija na kojima su prikazani brojni događaji - od okupljanja majki Srebrenice, preko ekshumacije masovnih grobnica, otvorenja Memorijalnog centra u Potočarima pa sve do kolektivnih ukopa žrtava počinjenog genocida.
Veliki broj tih fotografija pronašao je mjesto među koricama Bajrićeve fotomonografije pod nazivom "Srebrenički put pakla" koja će uskoro biti dostupna očima javnosti.
"Očekujem da će do kraja ovog mjeseca fotomonografija biti u potpunosti završena. Ovdje je riječ o jednom dokumentu koji predstavlja svjedočanstvo srebreničkog genocida. Pored mojih autentičnih fotografija, tu su zastupljeni i portreti nekih od poginulih osoba do kojih sam uspio doći", ističe Bajrić.
Na kraju našeg razgovora Bajrić kaže da ga posebno raduje činjenica da ima priliku susresti se s većinom preživjelih iz kolone. Danas su to, kaže nam on, uglavnom mirne i povučene osobe koje ne vole mnogo pričati, a kako se nose s neopisivom tugom i boli, to najbolje one znaju.