Fra Ivan Šarčević: Sjećanje na zlo narode čini politički zrelijim, a pojedince subjektima
Jedan od uvodničara fra Ivan Šarčević je kazao da se zadnjih decenija umjesto kulture sjećanja kod nas više gaji kultura poricanja i zlopamćenja.
"Naše je pamćenje skladište, a mi iz njega izvlačimo samo zlo drugoga, a da svoje zločince držimo kao heroje. Trebali bismo postaviti pitanje čega se drugi sjećaju, a nekako biti solidarni u njihovoj patnji. Sjećanje na vlastito zlo narode čini politički zrelijima, a pojedince subjektima, pravim individuama", kazao je Šarčević.
Novinar i politolog Husein Oručević smatra da se kod nas ljudi i previše sjećaju, da već postoje i mitovi o devedesetim godinama.
"Sada imamo situaciju kulture nerada, kulture nerjeršavanja i kulture odlaska. Tri stvari koje su nam se desile jer u zadnjih 25 godina nismo imali ideju šta napraviti od ove države", izjavio je Oručević.
Profesorica filozofije i sociologije Irma Baralija kazala je između ostalog mladi odlaze iz ove zemlje zbog odnosa prema onom što se desilo.
"Mi manipulišemo našom prošlošću i mi u Bosni i Hercegovini očito najviše imamo zastupljenu kulturu poricanja. Vrijeme je, posebno nakon presuda, da na neke stvari stavimo tačku, da se pogledamo u oči i oči prošlosti te vidimo kako krenuti dalje. Jedan od načina je donošenje zakona koji će zabraniti negiranje, odobravanje ili minimiziranje holokausta, genocida i svih drugih zločina koji su se ovdje desili", kazala je Baralija.
Profesor Nerzuk Ćurak kaže da je kultura poricanja, koja je sveprisutna kod nas, pokušaj da se umjesto istine postavi laž.
"U našem slučaju su to tri političke, obrazovne i kulturne laži kako bi se nastavila manipulacija prije svega od političkih struktura. Kulturu poricanja bi trebalo zamjeniti odgovornom kulturom sjećanja", kazao je Ćurak.
Osim citiranih na tribini su govorili i profesori Asim Mujkić i Edin Pobrić, a moderirao je Nikola Vučić.
