Freedom House: BiH jedna od rijetkih zemalja koje su ostvarile napredak u demokratiji
Pad u ocjenama demokratije imale su Albanija, Crna Gora, Kosovo i Srbija, dok je napredak ostvaren samo u Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji, pokazuje izvještaj "Zemlje u tranziciji" ove nevladine organizacije sa sjedištem u SAD-u.
U Hrvatskoj nije bilo promjena, ali je do pogoršanja došlo u Sloveniji koja je jedina u regionu svrstana u red "konsolidovanih demokratija".
U izvještaju koji obuhvata 29 zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza i Istočne Evrope, Freedom House navodi da se napadi na demokratske institucije šire brže nego ikad ranije u Evropi i Evroaziji i da prerastaju u izazov samoj demokratiji.
"Siva zona" hibridnih režima
Od 29 zemalja, 18 je imalo pad u demokratskom skoru, dok su poboljšani rezultati u samo šest zemalja, ističe Freedom House , dodajući da u pet nije bilo ukupne promjene, piše Radio Slobodna Evropa.
To označava 17 uzastopnu godinu ukupnog pada u izvještajima "Zemlje u tranziciji", čime je broj zemalja koje se smatraju demokratskim najniži u historiji objavljivanja tog izvještaja.
Sve zemlje Zapadnog Balkana svrstane su u, kako navodi Freedom House, "sivu zonu" hibridnih režima između demokratije i autokratskih sistema.
U BiH je poslije deset godina nazadovanja ili stagniranja, prošle godine prvi put ostvareno poboljšanje s rastom u demokratskom skoru sa 3,32 na 3,36 usljed napredovanja u oblasti Lokalno demokratsko upravljanje. S druge strane, najgoru ocjenu je BiH dobila u oblasti Nacionalno demokratsko upravljanje (2), dok je najbolje ocijenjena u oblastima Izborni proces i Civilno društvo (4,5).
Crna Gora je imala pad sa 3,86 na 3,82 u demokratskom skoru s pogoršanjem u oblasti Lokalno demokratsko upravljanje. Najbolju ocjenu Crna Gora ima u oblasti Civilno društvo (5,25), a najgoru u Korupciji (3,00).
Na Kosovu je poslije pet godina kontinuiranog napredovanja, prošle godine prvi put zabilježen pad u demokratskom skoru sa 3,18 na 3,14, usljed nazadovanja u oblasti Nacionalno demokratsko upravljanje. Najbolju ocjenu Kosovo je dobilo u oblasti Civilno društvo (4,5), a najgoru u oblasti Korupcija (2,25).
Srbija imala najveći pad
Srbija je, prema izvještaju organizacije, u posljednjih sedam godina u stalnom padu u nivou demokratije i prošle godine je od zemalja Zapadnog Balkana imala najveći pad u demokratskim poenima sa 3,96 na 3,89, usljed pogoršanja u oblastima Nacionalno demokratsko upravljanje i Izborni proces. Istovremeno, najbolju ocjenu ima u oblasti Civilno društvo (5,5), a najgoru u oblastima Nacionalno demokratsko upravljanje i Nezavisni mediji (3,25).
Sjeverna Makedonija je ostvarila pomak u demokratskom skoru s 3,75 na 3,82, s poboljšanjima u oblastima Nacionalno demokratsko upravljanje i Izborni proces. Najbolju ocjenu ima u oblasti Civilno društvo (4,75), a najgoru u oblastima Pravosudni okvir i nezavisnost i Korupcija (3,25)
Vlada lijevog centra premijera Zorana Zaeva je popravila dio štete koju je institucijama nanijela prethodna vlada desničarskih populista, navodi Freedom House, dodajući da Vlada u Skoplju još ima šansu da donese blagodeti demokratije.
Vladajući političari i stranke šire antidemokratske prakse širom regiona od srednje Evrope do centralne Azija. Tokom protekle decenije, usred erozija liberalno-demokratskog poretka i uspona autoritarnih sila, ideja demokratije počela je da gubi vrijednost u mnogim prijestonicama.
Loše upravljanje krizom tokom pandemije
Neuspjeh institucija da riješe brige u društvu, povećana polarizacija i rastuća nejednakost podstakli su neizvjesnost i gnev, dok je, kako se navodi u izvještaju, loše upravljanje krizom pandemije COVID-19 u velikim demokratijama dalo dodatnu hranu onima koji žele da iskoriste razočaranje tradicionalnim zastupnicima demokratskog upravljanja.
Šest od osam zemalja u kategoriji "konsolidovani autokratski režimi" sada je na najnižoj tački s ocjenom jedan u oblasti Nacionalno demokratsko upravljanje – Azerbejdžan, Belorusija, Rusija, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan.
Možda jedina svijetla tačka u Evroaziji je otpornost civilnog društva pred pogoršanjem demokratije i pandemijom COVID-19, ocjenjuje Freedom House.
Organizovane civilne grupe, ad hoc inicijative i savjesni građani udružili su snage da ispune prazninu koji je ostavila država u 2020. To je, navodi se, razobličilo velike neuspjehe u upravljanju autokratskih režima, dok je stanovništvu pružilo preko potrebnu pomoć i nadu u vrijeme krize.
Učenje od Orbana
Antidemokratski političari takođe dijele prakse i uče jedni od drugih, ubrzavajući okretanja ka alternativnim sistemima.
Po pogoršanju u stanju demokratije tokom protekle decenije, posebno se izdvajaju Poljska i Mađarska koja je poslije najvećeg pada zabiljeleženog u "Zemljama u tranziciji" prošle godine svrstana u kategoriju "Tranzicioni/hibridni režim". Poljska, s druge strane, i dalje je među "djelimično konsolidovanim demokratijama, ali je njen pad u proteklih ped godina strmiji od mađarskog.
Mađarski model zauzimanja medija, otvoreno su prigrlile slično orijentirane vlade u regionu, navodi Freedom House, dodajući da su u Srbiji predsjednik Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka (SNS) nadzirali kampanju klevetanja i provladinu propagandu koji su doprinijeli ubjedljivoj pobjedi SNS-a na izborima i formiranju nereprezentativnog parlamenta 2020.
U Slovenija je premijer Janez Janša – koji je imao koristi od mađarskih investicija u slovenačke medije – podigao verbalne napade na novinare na novi nivo, ukazuje se u izvještaju.
Ali ovaj antidemokratski proces učenja je najvidljiviji u Poljskoj, gdje je prošle godine vlada koristila državni energetski gigant da kupi četiri petine regionalnih medija u zemlji, dok je najavila planove za uvođenje poreza na oglašavanje, što će pogoditi već oslabljeni privatni medijski sektor u zemlji, navodi Freedom House, dodajući da su oba poteza su suštini istrgnuta iz priručnika vladajuće mađarske stranke Fidesa premijera Vikora Orbana.
Izbori nisu nužno slobodni, ali ni potpuno namješteni
Tokom aktuelne "recesije" demokratiji u svijetu, većina demokratskih sistema se nije transformisala u autoritarne režime, već u sivu zonu "hibridnih režima", navodi organizacija, koja je u prethodnom izvještaju među "hibridne režime" svrstala Srbiju i Crnu Goru, kao i Mađarsku.
Karakteristična osobina hibridnih režima je da njihovi lideri i dalje omogućavaju donekle otvorene izbore, koji nisu nužno slobodni ili fer, ali nisu ni potpuno namješteni kao u slučaju autoritarnih režima.
Hibridni režimi se mogu vratiti u demokratiju preko glasačkih kutija ako je dovoljno glasača spremno da podrži nove lidere, ocjenjuje Freedom House. Dodaje da se to u različitim stepenima dogodilo na izborima na Kosovu 2019. i 2021, u Crnoj Gori i Moldaviji 2020, kao i na lokalnim izborima u Sarajevu i Banjoj Luci 2020. Na svim tim izborima opozicija je uspjela da pobjedi.
Na svim tim izborima su bila važna dva povezan faktora, ističe nevladina organizacija sa sjedištem u SAD. Prvi je gnjev birača, pošto su glasanja uslijedila posle korupcionaških skandala ili drugih zloupotreba vlasti. Drugi je velika izlaznost glasača koji su prevladali zastrašivanje i manipulacije vladajućih političara.
