Fuad Đidić o zloupotrebama Holokausta u svrhu podjele BiH: "Potrebni su nam hrabri Jevreji"
U svojoj uvodnoj riječi, Đidić je govorio o tome kako akteri iz Bosne i Hercegovine, ali i iz drugih zemalja u regiji i Evropi, zloupotrebljavaju genocid nad Jevrejima kako bi, demonizirajući muslimane, izvodili diplomatsku trgovinu s premijerom Izraela Benjaminom Netanyahuom.
"Ovdje je zapravo, riječ o kupovini 'čiste' prošlosti na račun strovaljivanja krivice na leđa Bosne I Hercegovine ili, posve konkretno Bošnjaka. U taj posao strovaljivanja krivice, uključeni su i domaći protagonisti u liku Čovića, Dodika i Zovko, a najaktivniji vanjski akteri su Orban I Plenković", rekao je Đidić.
Dalje je govorio o tome kako su ovi akteri u razgovoru s Netanyahuom, muslimanima iz BiH pripisali "militantni islam", te da time sebe premijer Izraela predstavlja kao branitelja Evrope od "radikalnog islama", te da Dodik i Čović iz Jerusalema šalju poruke koje se podudaraju s tim.
"Oni osporavaju ili kompromituju prava Bošnjaka da imaju miran suživot sa drugima. Dodik izjavljuje kako je 'život sa muslimanima nemoguć' i kako 'oni proizvode u Sarajevu oružje za Hamas' dok Čović to radi sa mnogo više diplomatskog takta kada ostavlja poruku na Zidu plača u kojoj piše 'Mir za moj narod i mir za vaš narod', implicirajući kako je taj mir ugrožen od prvih susjeda. Naravno, ko bi to mogao biti nego Bošnjaci", rekao je.
Dodao je da se ovim izjavama Bošnjaci predstavljaju kao "remetilački faktor miru" te "narod s kojim je nemoguće živjeti."
"Dodik i Čović, kao i cijela balkanska bulumtela, umjesto da se suoče historijskim činjenicama genocida i Holokausta u vlastitim sredinama, iskoristit će posjete Jerusalemu kao platformu za dalje 'pranje' te historije i okretanje krivice na muslimane a, sa krajnjim ciljem da izvuku koristi za sebe iz ove diplomatske trgovine", kaže Đidić.
U svojoj uvodnoj riječi, Đidić također pojašnjava suštinu Netanyahuove "diplomatske trgovine", kako je on to nazvao.
"Mi vama amnestiju ili ohrabrenje za vaše planove o fragmentaciji BIH, a vi nama priznanje naših teritorijalnih ambicija i podršku u ekstreminaciji palestinskog stanovništa iz Gaze. Tolerisat ćemo čak i vaš 'antisemitizam' samo ako budete spremni zažmiriti na progon muslimana što vam uostalom i nije teško", kaže ovaj bivši diplomata.
Otkrio je i, kako tvrdi, šta je novo u ideji o podjeli BiH, kroz širi globalni kontekst.
"Podjela zemlje nije novi fenomen. To je davno proklamirana težnja nacionalnih lidera. Novo je kako protagonisti podjele zemlje diplomatski vrlo vješto koriste globalnu političku scenu za svoje ciljeve. U diplomatskoj trgovini sa liderom Izraela, njihovi ciljevi su : revidiranje historijske prošlosti i strovaljivanje historijske krivnje na Bošnjake u BiH", kaže on.
Rekao je i da "više nije u pitanju podjela", već "pronalaženje glavnog historijskog krivca za tu podjelu."
U tom kontekstu, Đidić kaže da je rješenje u "hrabrim Jevrejima" koji su javno kritikovali poteze Izraela u Gazi.
"Želim ponoviti kako mi u BiH moramo uz sebe imati najhrabrije ljude današnjice. Ovdje prije svega, mislim na ljude iz jevrejskog naroda, njegove intelektualce. Čuli smo njihov hrabri glas u proteklih 480 dana genocida u Gazi. To su oni koji su nas uvjerili da su savjest čovječanstva. Jedan od njih je i bio uvodničar na sesiji Kruga 99. Oni su govorili kada su mnogi ćutali. Oni su nam danas potrebni. Možda potrebniji danas više nego ikada ranije. Mi smo u najtežim danima sudbine ove zemlje uz sebe imali takve koji su tada bili glas savjesti čovječanstva", rekao je.
Spomenuo je, između ostalog, Bernard Henry Levija, Ron Heviva, Samathu Power i Christiane Amanpour.
"Danas međutim, trebamo ljude poput Aron Matea, Gideona Levvyia, Raz Sagala, Illan Pape, Omera Bartova, Normana Finkelstajna, Mershajmera, Blumenthala, i toliko mnogo drugih iz ove plejade. Mi trebamo njihovu inspiraciju u hrabrost, u jasan govor, u imenovanje krivca. Oni zbog toga danas govore i u ime Bosne I Hercegovine, ali i ljudske historije", rekao je Đidić.
Kaže i da je "najveća uvreda za žrtve Holokausa" eksploatacija njihovih sjećanja u svrhu politike.
"Isto tako smo duboko svjesni kako žrtva genocida u BiH nikada ne treba bilo kakvu politiku u sjećanjima na njene sjeni. Na tome počiva naš dosljedan odnos i duboko poštovanje prema svim žrtvama ovog jedinstvenog i nemjerljivog zločina u historiji čovjeka", rekao je Đidić.