Gallup istraživanje: 69 posto ispitanih bh. građana ima osjećaj da se vlada uopšte ne brine o njima

Istovremeno, milijarde drugih ipak osjećaju brigu, pri čemu je veća vjerovatnoća da vjeruju kako se njihove komšije brinu za njih nego što to vjeruju za svoju vladu. U 2023. godini, 70 posto ljudi širom svijeta izjavilo je da osjećaju da se njihove komšije "donekle" ili "mnogo" brinu za njih i njihovu dobrobit, dok je isto o svojoj vladi reklo 64 posto.

Međutim, svaki treći odrasli (34 posto) rekao je da se njihova vlada uopšte ne brine za njihovu dobrobit, u poređenju s 21 posto koji su rekli da se vlada mnogo brine dok je 28 posto odraslih izjavilo da se njihove komšije uopšte ne brinu za njih.

Svjetsko istraživanje rizika je prvo i jedino globalno, nacionalno reprezentativno istraživanje koje proučava zabrinutost zbog rizika po sigurnost ljudi, kao i stvarnu štetu koju ti rizici uzrokuju.

Istraživanje se zasniva na gotovo 147.000 intervjua koje je Gallup proveo u 142 zemlje i teritorije tokom 2023. godine, uključujući i područja u kojima postoji vrlo malo ili nimalo zvaničnih podataka o sigurnosti i rizicima.

Samo pet posto ispitanika u Albaniji je smatralo da se njihova vlada "mnogo" brine o njima, u poređenju sa dva posto u Sjevernoj Makedoniji i samo jedan posto u Bosni i Hercegovini.

Rezultati su nešto bolji kada je riječ o percepciji brige od strane komšija, ali i dalje relativno mali broj građana u svakoj od ove tri zemlje osjeća da se njihove komšije brinu o njima (Bosna i Hercegovina: 19 posto "mnogo", Albanija: 13 posto, Sjeverna Makedonija osam posto).

Šire gledano, nekoliko zemalja ima jedne od najviših globalnih vrijednosti kada je riječ o osjećaju da se vlada "uopšte ne brine" o njima. To uključuje: Rumuniju (77 posto), Bosnu i Hercegovinu (69 posto), Bugarsku (64 posto), Albaniju (63 posto), Slovačku (63 posto) i Sjevernu Makedoniju (61 posto).

Slična situacija je i kod osjećaja potpune odsutnosti brige od strane komšija: većina odraslih u Rusiji (54 posto), Albaniji (53 posto), Ukrajini (53 posto) i Latviji (53 posto) izjavila je da “uopšte ne osjeća” da se njihove komšije brinu o njima.

Kombinovanjem odgovora na oba pitanja (briga komšija I vlade) pokazuje se da su mnoge zemlje istočne I jugoistočne Evrope među najnižima u svijetu po udjelu ljudi koji osjećaju “mnogo” brige i od komšija i od vlade. U Latviji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, manje od jedan posto odraslog stanovništva osjeća "mnogo” brige s obje strane, dok isti procenat važi i za Moldaviju, Bugarsku, Srbiju, Kipar, Rumuniju i Grčku.

Osjećaj da vas vaše komšije ili vlada "mnogo cijene povezan je s pozitivnim životnim ishodima. Međutim, kada ljudi osjećaju brigu i podršku i od komšija i od vlade, efekti se međusobno pojačavaju.

Što više ljudi osjeća tu brigu:

• to se sigurnije osjećaju, bilo da je riječ o šetnji sami noću ili brizi zbog rizika od nasilnog kriminala

• to se prosperitetnije osjećaju, žive udobnije s trenutnim prihodima i optimističniji su u vezi sa svojim životnim standardom

• to više povjerenja imaju u nacionalne institucije i veću podršku daju svojim liderima

-to je veća vjerovatnoća da će doživljavati zadovoljstvo, osjećati lokalnu podršku i - na kraju pozitivno procjenjivati vlastiti život, navodi se u saopćenju.