Saša Gavrić, direktor Sarajevskog otvorenog centra, ističe da su u novom sazivu državne vlasti, a prije svega članovi Komsije za zaštitu ljudskih prava, shvatili da je pitanje ljudskih prava univerzalno pitanje, odnosno da to pravo važi i za LGBT osobe.
Gavrić je danas prezentovao Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH u 2014. godini, te istakao da su u prethodnoj godini ključna tri događaja za prava LGBT osoba u našoj državi.
"Prvi je donošenja odluke Ustavnog suda BiH, odnosno dan kada je Ustavni sud donio odluku da je narušeno pravo na okupljanje u slučaju sarajevskog festivala. To je festival umjetnosti koji se bavio LGBT pitanjima i koji je održan 2008. godine. Od te godine taj slučaj nije bio procesuiran kroz sudstvo BiH, ali je na kraju Ustavni sud svojom odlukom presudio da je narušeno pravo na okupljanje LGBT osoba i da BiH nije uspjela to osigurati. To je velika stvar“, kazao je Gavrić.
On ističe da svi oni koji su u septembru 2008. godine bili ispred Akademije likovnih umjetnosti nikada nisu procesuirani.
Gavrić je rekao da je drugi bitan dan napada tokom festivala Merlinka, kada je u februaru 2014. godine na početku diskusije "Transeksualnost u tranziciji", grupa od 14 maskiranih muškaraca nasilno ušla u Art kino Kriterion i napala prisutne.
"Ni tada policija Kantona Sarajevo nije uspjela osigurati skup koji je bio nekoliko sedmica prije najavaljen, jer je policija kasnila. I u ovom slučaju niko nije krivično procesuiran, ali je napad potvrdio potrebu da se dalje radi s policijom u BiH i 2014. godine se desio jedan preokret. Te godine došlo je do konkretne saradnje između MUP-a KS i Sarajevskog otvorenog centra. Ukupno 1.300 policajki i policajaca je prošlo našu edukaciju i mi se iskreno nadamo da se problemi koji su se dešavali u kontekstu napada neće ponoviti“, kazao je Gavrić.
On je dodao da osim diskriminacije LGBT osobama veći problem može predstavljati pitanje socijalne isključenosti, jer LGBT osobe rijetko dođu u situaciju da budu diskriminirane zato što žive u okruženju koje im onemogućava da otvoreno iznesu informaciju o svojoj seksualnoj opredijeljenosti.
"Većina LGBT osoba živi u strahu da će biti odbačeni od roditelja, prijatelja i društva. Upravo iz tog straha ne usuđuju se javno govoriti o svojoj seksualnoj orijentaciji. Blizu 42 posto građana BiH u istraživanju javnog mnijenja su izjavili da ne žele LGBT osobu za kolegu, komšiju ili šefa. Samo 13 posto građana je izjavilo da bi pružili podršku svome djetetu ako bi bilo drugačije seksualne orijentacije. Svako sedmo dijete bi dobilo podršku ako bi se izjasnilo, dok 56 posto građana misli da se homoseksualnost treba liječiti“, rekao je Gavrić.
On je na kraju dodao da se pitanje prava LGBT osoba mora tematizovati u narednom periodu, te da je Sarajevski otvoreni centar u izvještaju predložio da se izvrše izmjene Krivičnog zakona FBiH kada je pitanje regulisanje djela počinjenih iz mržnje, zatim da se pitanje stanja LGBT osoba istraži od državnih institucija, te na kraju da se poduzmu i konkretne mjere.