Član njegovog advokatskog tima Kadrija Kolić kazao je da Dreković nije trebao biti uhapšen, nego da je prvo trebao je dobiti poziv za saslušanje.
"Lišenje slobode je potpuno nezakonito. Tužilaštvo BiH, ne po prvi put, demonstritra neznanje i odlučnost u kršenju principa pretpostavke nevinosti. Lišen je slobode jer sumnjaju da će pobjeći u Srbiji, a da prethodno nisu provjerili da on nema važeće dokumente Srbije, niti je boravio tamo od 1990. godine, čak nije bio ni na dženazi svojih roditelja. Iznose činjenice o radnjama krivičnog djela za koje se Dreković još nije izjasnio i te činjenice su netačne i lažne, advokat Mirsad Crnovršanin i ja ćemo to oboriti pred Sudom BiH", kazao je Kolić.
Prema njegovim riječima, Dreković u SIPA-i nije saslušan i saslušanje će se obaviti u Tužilaštvu BiH.
"Zbog toga i iznosim ovakve kvalifikacije na rad Tužilaštva. Moja poruka VSTV-u je da prestanu imenovati nezanalice na tužilačkim mjestima. Trebalo bi da ga puste pa da se dogovorimo o terminu saslušanja. Tražili smo dokaze na osnovu kojih oni temelje osnov za otvaranje istrage i na osnovu čega temelje stav da će se dati u bjekstvo", rekao je Kolić.
Dreković je uhapšen jutros u svom stanu u Sarajevu upravo po nalogu Tužilaštva BiH koje ga tereti da je počinio ratni zločin u mjestu Kalinovik kod Konjica 1995. godine.
Osumnjičeni će biti ispitan u Tužilaštvu BiH, a nakon toga će biti donesena odluka o daljnjim aktivnostima u predmetu.
Iz Tužilaštva je ranije saopćeno da je Dreković pod istragom Posebnog odjela za ratne zločine i osumnjičen je da je u svojstvu nekadašnjeg zapovjednika 4. korpusa Armije RBiH postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.
Dreković se tereti da je u proljeće 1995. godine izdao direktnu strogo povjerljivu zapovijed artiljerijskim jedinicama na širem području općine Konjic da izvrše neselektivno granatiranje mjesta Kalinovik, naseljenog stanovništvom srpske nacionalnosti.
Nakon izdane zapovjedi, naveli su iz Tužilaštva, artiljerijske jedinice ARBiH izvršile su granatiranje iz artiljerijskih oružja velike razorne moći, u više navrata, tokom maja i juna 1995. godine te je usljed eksplozije granata ubijeno dijete u dobi od 15 godina, a teže i lakše ranjeno više djece i odraslih osoba te granatiranjem prouzročeno veliko razaranje imovine i objekata.
Osumnjičeni se tereti za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
Stanovnici Širokače održali protestnu šetnju zbog klizišta: Do sada se ništa nije uradilo
