Genjac: Hrvatska nema dozvolu BiH za Pelješki most, EK treba revidirati odluku o finansiranju
"Zvanični stav Predsjedništva BiH usvojen 17. oktobra 2007. godine glasi: BiH je protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za određivanje morske granične crte između dvije države. Na istoj sjednici je zatraženo da Hrvatska ne poduzima nikakve jednostrane radnje na izgradnji mosta. Sa tim zvaničnim stavovima upoznati su predsjednik i premijer Hrvatske još 2009. godine", naglasio je Genjac podsjetivši da je po Ustavu BiH Predsjedništvo tijelo koje ima isključivu nadležnost za vanjsku politiku.
Zaključak na snazi i danas
Prema zapisnicima sa sjednica Predsjedništva BiH nikada nije usvojen bilo kakav zaključak kojim bi se taj stav izmijenio ili derogirao, naveo je.
"Predstavnici ministarstva ili ekspertskih grupa mogu razgovarati, ali nisu mogli u ime BiH potpisati bilo kakav validan sporazum bez saglasnosti Predsjedništva BiH. Evidentno je i ističem ponovo da je Predsjedništvo isključivo nadležno i nikada i nikome nije dalo saglasnost da u ime BiH potpiše bilo kakav sporazum u vezi sa izgradnjom Pelješkog mosta", dodao je Genjac.
Pitanje razgraničenja teritorijalnog mora još nije riješeno niti je data validna saglasnost BiH za izgradnju mosta, podsjeća on i pita se kako je nastao previd Evropske komisije da odobri 357 miliona eura za izgradnju mosta - aktivnosti koja je po međunarodnim konvencijama ilegalna.
"Osvrnut ću se na UN-ovu konvenciju o pravima mora i onome što BiH kao pomorskoj zemlji u skladu sa međunarodnim pravnim poretkom pripada: BiH ima svoje teritorijalne vode, a u skladu sa UN-ovom konvencijom ima pravo na priključni koridor od svojih teritorijalnih voda do otvorenog mora. Taj koridor podliježe režimu slobodnih komunikacija i plovidbe bez ograničenja po istom principu kakav je nedavno dodijeljen Sloveniji u sporu sa Hrvatskom. Na njemu je zabranjena gradnja vještačkih otoka ili bilo kakvih drugih građevina. Da je to koridor pokazat će se po razriješenju granice BiH i Hrvatske. Prije toga nisu moguće nikakve aktivnosti", istakao je predsjednik Glavnog odbora SDA.
Zaključavanje kopnom
Optužio je Hrvatsku da tretira teritorijalne vode BiH i njeno pravo na pristup otvorenom moru suprotno UN-ovoj konvenciji i da zbog toga postoji spor.
"Netačne su tvrdnje da Hrvatska gradi most na svom teritoriju jer morske vode ispod Pelješkog mosta nisu i ne mogu biti hrvatske niti unutrašnje vode nego međunarodne vode koje se protežu od teritorijalnih voda BiH do otvorenog mora. Nedopustivom gradnjom mosta bi se blokirala ta jedina pomorska veza BiH i BiH bi se pretvorila u kopnom zaključanu državu, a odsjecanjem od međunarodnih voda država bi bila spriječena da ostvaruje prava koja joj pripadaju kao pomorskoj državi. Uprkos svemu navedenom, napadajući suverenitet BiH i kršenjem konvencije, Hrvatska insistira na gradnji Pelješkog mosta", istakao je Genjac.
Dogovor ili sud
Ponovio je opredjeljenje o gradnji dobrosusjedskih odnosa, ali i poručio da je to moguće isključivo uz međusobno uvažavanje i poštivanje prava koje objema državama pripadaju.
"SDA će u pismu koje je pripremila informisati sve evropske parlamentarce o navedenim činjenicama, zamoliti za podršku i pomoć pri revidiranju odluke Evropske komisije o dodjeli finansijskih sredstava jer smatramo da se desio nama neobjašnjiv previd, a s druge strane Predstavnički dom Parlamenta BiH 5. jula zadužio je Vijeće ministara da uputi protestnu notu Hrvatskoj u kojoj će tražiti obustavu svih aktivnosti do postizanja potrebnih sporazuma. Očekujemo od Vijeća ministara da provede taj zaključak", kazao je Genjac i dodao da je grupa parlamentaraca najavila svoje pismo relevantnim institucijama.
Poručio je da se dogovorom sve može riješiti, ako da je u suprotnom moguće da BiH u relevantnim međunarodnim sudskim institucijama zatraži ispunjavanje svojih prava.
