Genjac: Od pitanja izbornog zakonodavstva može zavisiti budućnost odnosa u BiH
Cjelokupna situacija kada je u pitanju izborno zakonodavstvo BiH je izuzetno komplicirana, dodao je, i to zbog odluke Ustavnog suda, ali i odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, te zbog asimetričnog rješenja kada je u pitanju odnos u Domu naroda Federacije BiH i Vijeću naroda Republike Srpske.
Podsjetio je da su takva rješenja precizirana u okviru Sarajevskog sporazuma pa u Dom naroda FBiH predstavnici svih naroda mogu ostvariti prava, dok u Republici Srpskoj postoji Vijeće naroda gdje predstavnici Bošnjaka i Hrvata ne mogu ostvariti prava o vitalnim pitanjima.
"Niti jedna apelacija za povredu vitalnog nacionalnog interesa u RS-u nije prihvaćena. Takva asimetrija je jedan od razloga cjelokupne problematike", stav je ovog delegata.
U izmjenama izbornog zakonodavstva važno je voditi računa i o ravnoteži građanskog i etničkog principa, mišljenja je Genjac, što je specifično za BiH, ali balans etničkog i građanskog se mora očuvati.
Napomenuo je i da pri izmjenama izbornog zakonodavstva treba znati da su za njih potrebne i izmjene Ustava za što je neophodan najširi konsenzus te je naglasio da SDA u razgovorima neće prihvatiti ni jedno rješenje oko kojeg ne postoji najširi konsenzus relevantnih, pogotovo parlamentarnih, političkih stranaka.
Na pitanje da li je to poziv Socijaldemokratskoj partiji (SDP) da se vrati u pregovore, Genjac je kazao se to može tako razumjeti jer je mišljenja da SDP može dati doprinos razgovorima i pomoći da se pronađu rješenja.
"SDP je odgovoran i pozvan da sudjeluje u tome jer ovo nije dnevnopolitičko pitanje. To je pitanje budućnosti i pitanje koje može odrediti kretanje BiH u budućnosti", istaknuo je Genjac.
Govoreći o sve češćim pozivima Uredu visokog predstavnika (OHR) za uključenje u rješenje ovog pitanja, Genjac smatra da je potrebno učiniti sve za pronalazak rješenja koje bi bilo proizvod političkih aktera u BiH, a OHR bi trebao biti posljednja mogućnost.
Mišljenja je i da će biti vrlo teško doći do rješenja, ali ako to ne bude moguće OHR je nadležan i ima mehanizme za otklanjanje smetnji u civilnoj implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma što je u ovdje i slučaj.
Dopredsjedavajući Doma naroda Safet Softić (SDA) smatra da će se, onako kako stvari sada stoje, izbori ove godine održati po trenutno važećem zakonodavstvu, dodajući da je to njegov lični stav imajući u vidu atmosferu u BiH.
No, ističe da je potrebno poštovati činjenicu da su se OHR i druge međunarodne institucije uključile u rješenje ovog pitanja jer smatra da je do rješenja moguće doći jedino tako i uz učestvovanje svih političkih parlamentarnih stranaka, za ovaj izborni ciklus.
"Šanse za postizanje rješenja svakim danom su sve manje, vrijeme nam ističe. Prošlu godinu smo potrošili beskorisno kada je to u pitanju jer su u proceduri bili zakonski prijedlozi za koje su svi unaprijed znali da neće biti prihvaćeni te da će biti izgubljeno vrijeme", podsjetio je Softić.
Za dopredsjedavajućeg Doma naroda Barišu Čolaka (Hrvatska demokratska stranka - HDZBiH) važno je rješenje tražiti tako da se ispoštuje odluka Ustavnog suda i misli da kada bi se na tim principima tražilo rješenje, ono bi moglo biti postignuto za 24 sata.
"Ne mogu se praviti kompromisi ako idete od prijedloga koji su potpuno suprotni odluci Ustavnog suda i koji su neustavni. Ukoliko to shvatimo možemo brzo riješiti ovaj problem ne samo kada su u pitanju delegati Doma naroda FBiH nego i kada su u pitanju izbori u Gradu Mostaru, a jednako tako kada je u pitanju i izbor članova Predsjedništva BiH", istaknuo je.
Na pitanje da li bi HDZ mogao odustati u pregovorima od definiranja izbora članova Predsjedništva i fokusirati se samo na izbor delegata u Dom naroda FBiH te pitanje Mostara, Čolak je kazao da je za njih važan izbor članova Predsjedništva kako se ne bi produbljivala kriza u BiH.
Ponovio je da se princip legitimnog zastupanja može primijeniti na članove Predsjedništva, dodajući da je potrebno ovo pitanje konačno riješiti onako kako su se politički lideri dogovorili još 2012. godine, odnosno osigurati da jedan narod drugom ne bira predstavnike.
"Ovaj problem imali smo 2006. i 2010. godine i možemo očekivati novi problem i stvoriti još veću krizu nego je bila u tom periodu. To bismo željeli izbjeći tako da iz Federacije budu legitimno izabrani članovi Predsjedništva i da se tako relaksiraju odnosi prije svega između Hrvata i Bošnjaka", Čolakov je stav.
Ocijenio je da je pitanje izbora trebalo riješiti ranije, podsjećajući da je HDZ u aprilu prošle godine ponudio rješenje, ali smatra da nije bilo dovoljno političke volje partnera koji su trebali ozbiljnije i ranije pristupiti rješenju tog problema.
Uključenje OHR-a i eventualno nametanje rješenje za njega ne bi bilo dobro pozivajući se na to da BiH želi status kandidata za članstvo u Evropsku uniju, a to nije moguće očekivati za zemlju koja ne može rješavati vrlo značajna pitanja kao što je izborno zakonodavstvo.
"To treba imati u vidu. Stoga mislim da je rješenje u strankama koje to pitanje trebaju riješiti", zaključio je Čolak.
U parlamentarnoj proceduri na različitim nivoima vlasti je nekoliko prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva, a Centralna izborna komisija trebala bi u maju raspisati opće izbore planirane za oktobar.
