Saznaje Klix.ba
24

Gert Jan Koopman dolazi u Bosnu i Hercegovinu: Plan rasta je glavna tema

Piše: N. Ž.
Gert Jan Koopman (Foto: Evropska unija)
Gert Jan Koopman (Foto: Evropska unija)
U službenu posjetu Bosni i Hercegovini će u ponedeljak doći Gert Jan Koopman, glavni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju, te će održati niz sastanaka, saznaje Klix.ba.
Prema informacijama do kojih smo došli, Koopman će imati odvojene sastanke s "glavnim akterima" na političkoj sceni BiH, odnosno s visokorangiranim članovima stranaka koje čine vladajuću koaliciju na državnom nivou.

Glavna tema bit će Plan rasta, odnosno konkretno činjenica da naša zemlja još nije usvojila Reformsku agendu, dokument koji je potreban kako bi BiH ostvarila pravo na novac iz ovog programa Evropske unije.

Inače, Koopman je nedavno boravio u BiH. Krajem oktobra je bio dio delegacije iz Brisela koju je predvodila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Izvori bliski situaciji otkrili su za Klix.ba da će se razgovarati o tome kako doći do rješenja u kontekstu usvajanja Reformske agende.

Drugim riječima, Koopman bi trebao sa zvaničnicima vladajuće koalicije u BiH razgovarati o načinima kako prebroditi krizu oko neusvajanja Reformske agende, kako bi naša zemlja iskoristila priliku da "povuče" prvu tranšu sredstava iz ovog plana, koja iznosi oko 70 miliona eura.

Važno je istaći i činjenicu da je Koopman prije ove funkcije radio u Generalnom direktoratu za budžet, te da je radio na fondu za ekonomski oporavak nakon pandemije virusa Covid-19, te da je on jedan od najvećih zagovarača Plana rasta, koji je finansijski gledano najambiciozniji plan Evropske unije po pitanju Zapadnog Balkana.

Podsjetimo, ukupna vrijednost Plana rasta je šest milijardi eura, a u programu učestvuje šest zapadnobalkanskih zemalja, odnosno Kosovo, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Naša zemlja je, nažalost, jedina koja nije poslala usklađen dokument Reformske agende. Svi drugi programi su već poslani i njih je Evropska komisija prihvatila, što znači da će ove zemlje moći da povlače sredstva za projekte iz svojih usvojenih dokumenata.

S druge strane, BiH je u dva navrata dobila "odbijenicu" iz Brisela. Krajem aprila ove godine, Vijeće ministara je poslalo dokument koji je bio pun komentara na usvojene i neusvojene mjere, a iz Evropske komisije je tada stigla poruka da se takav dokument ne može prihvatiti.

Zatim je u julu došlo do drugog pokušaja usvajanja dokumenta. Tada je usvojeno 111 od ukupno 113 mjera, ali su četiri kantona uskratili saglasnost, čime je, kako se isprva mislilo, dokument ostao neusvojen.

Ipak, predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto je zatim poslala dokument bez ove dvije sporne mjere, koje ne prihvataju vlasti u Republici Srpskoj, koji je također odbijen u Briselu.

Tada je upravo Koopman saopštio da Evropska komisija neće prihvatiti nepotpun dokument, a kasnije je objavljeno da su još tri mjere dodane na postojećih 113, koje su sve države u Planu rasta trebale da usvoje.

U svakom slučaju, prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, Bosna i Hercegovina i dalje ima priliku da ovaj dokument usvoji i pošalje u Brisel, te ostvari svoja prava iz Plana rasta.