Glavna tužiteljica Dalida Burzić za Klix.ba: Bez pomoći građana ne možemo uraditi mnogo

Kada je riječ o privrednom kriminalu, udružili ste snage sa policijom i ubrzo su uslijedile akcije poput one u slučaju Bosnalijek. Može li se u ovom slučaju uskoro očekivati optužnica?

S obzirom na kvalitet dokaza sigurno je da se može očekivati optužnica, no kada to ne mogu precizirati. Da se na tom slučaju intenzivno radi pokazuje i vraćanje u pritvor jedne od osumnjičenih, Aide Selvić, za koju smo pronašli dodatne dokaze.

Prema tim novim dokazima ona je prije hapšenja pripremala svjedoke u ovom predmetu i radila na usklađivanju njihovih iskaza.

Kod nje su pronađeni iskazi određenog broja svjedoka datih Finansijskoj policiji FBiH, sačinjene i nepotpisane pripremljene izjave jednog broja svjedoka koji bi trebali svjedočiti u predmetu „Bosnalijek“, ručno pisani tekst o načinu rada firme „Brštanica“, kao i akt Kantonalnog Tužilaštva iz Sarajeva upućen premijeru Federacije BiH kojim aktom je tadašnji Premijer Vlade FbiH, Nermin Nikšić, informisan o stanju svih predmeta „Bosnalijek“ koji su u radu.

Građani Sarajeva ogorčeni su činjenicom da kriminalci hodaju ulicama. Zašto je to tako?

Kaznena politika u Kantonu Sarajevo je izuzetno loša. Nažalost, kada je riječ o presudama, osamdeset posto njih su zapravo uslovne kazne. Također su problem i veliki broj sporazuma. Ja zaista nastojim utjecati na tu kaznenu politiku onoliko koliko je to moguće i to žalbama na presude, ali i pravim sankcijama prilikom sklapanja sporazuma o priznanju krivnje.

Naime, zakon jeste predvidio da neko, ukoliko zaključi sporazum, može dobiti blažu kaznu, ali to ne znači da se sporazum treba zaključivati po svaku cijenu i da se ne vodi računa o kaznenoj politici, da se zaboravi da li je ranije osuđivan i za koju vrstu djela. Sporazum sam po sebi je dobar, samo što je problem što je počeo da biva sam sebi svrha. Ja ću to pokušati promijeniti. Dogovorena sankcija mora biti adekvatna ličnosti počinioca i onome što je on počinio.

Nakon što su pojedini politički lideri sklopili sporazum prema kojem se obavezuju na rješavanje političkih ubistava, kakav je vaš stav o tome? Da li to znači da se politika miješa u rad pravosuđa?

Moram vam reći da me politički sporazumi ne zanimaju. Mi radimo svoj posao. Kada je riječ o predmetu Ševa, odnosno ubistvo supruge Sefera Halilovića o kojem govorite ja sam odmah provjerila šta je s tim jer sam znala da je to bio predmet ovog Tužilaštva. Uvidjela sam da je taj predmet prije dvije i po godine zatražen na uvid od Tužilaštva BiH, ali ne radi preuzimanja. Od tada nismo dobili povratnu informaciju. Da li ćemo tim nekim sporazumom dobit nove dokaze u ovom slučaju ostaje da se vidi.

Kada je riječ o neriješenim ubistvima u Sarajevu, posebno je zanimljiv slučaj likvidacije Adnana Salčina. Da li ima pomaka u ovom slučaju?

Tužiteljica koja je zadužena na predmet intenzivno radi na tom slučaju i u kontaktu je sa policijskim agencijama. Međutim, ono što vam mogu reći jeste da ukoliko ubistvo ne riješite u prvih sedam dana, iz dana u dan sve je teže. No, radi se na tome.

Ono što je veoma važno i što moram naglasiti jeste da Tužilaštvo i policija ne mogu raditi bez građana. Postoje mnogi čak i neprijavljeni, neriješeni predmeti poput paljevina automobila, ali mi ne možemo o njima znati bez građana, ne možemo ih rasvjetliti bez informacija koje dolaze od građana. Zato apelujem na sve građane da rade sa nama, da nam se slobodno obrate. Ja ću ih primiti ako dođu, ali moraju shvatiti da bez njihove pomoći ne možemo dobro uraditi posao. Pružit ćemo im zaštitu, ne trebaju se bojati, ali moramo raditi zajedno. Bez građana je dokazivost nekih krivičnih djela, naročito koruptivnih, gotovo nemoguća.

Da li sada imate česte posjete građana i da li među njihovim prijavama bude bizarnih stvari?

Imamo saradnju sa građanima, nije da nemamo. Imamo onih koji su nam već poznati kao oštećeni koji stalno podnose krivične prijave i prema promjeni vremena znam da će me nazvati. Imate ljude koji imaju potrebu stalnog tuženja, ljude koji stalno podnose tužbe ili krivične prijave. Često su to samo nepravde, ali tužioc mora postupiti po svakoj od tih prijava.

Najčešće nas zovu jer je komšija u njihov posjed ušao međom ili jer im je komšija tokom gradnje kuće zaklonio pogled i slično. Naši skromni resursi se na to mnogo troše. Zato smo sklopili protokol sa policijom prema kojemu će oni raditi na djelima za koja su predviđene kazne do pet godina zatvora.