Glavni revizor Dževad Nekić: Revidiramo Parlament FBiH, neshvatljivo je da ne možemo Pretis

Budući da je Uredu za reviziju institucija u FBiH zakonski omogućeno izricanje sankcija ukoliko neko ograničava djelokrug revizije, izdali smo prekršajni nalog predloživši jedinstvenu novčanu kaznu za Pretis od 10.000 KM i za odgovornu osobu 2.000 KM. Uvidom u sistem vidjeli smo da su te kazne plaćene.

Jeste li optimistični da će biti nešto značajnije poduzeto imajući u vidu specifične odnose predstavnike Vlade FBiH i društva Pretis?

Ured za reviziju institucija u FBiH je institucija koja svoje izvještaje podnosi Parlamentu Federacije. Nama je neshvatljivo da nikakvu reakciju nismo dobili ni od Parlamenta, ni od Vlade. Preduzeće Pretis je dioničko društvo u većinskom vlasništvu Federacije, koje svoje finansijske izvještaje javno objavljuje i posluje na berzi, što znači da su obveznici i direktnih i indirektnih poreza. Nadležne institucije koje kontrolišu poreze sasvim normalno mogu da vrše kontrolu tog preduzeća. Nama kao vrhovnoj revizorskoj instituciji u Federaciji neshvatljivo je da nam nije omogućena jedna takva revizija, pogotovo jer smo zakonski nadležni i za preduzeća gdje je Federacija u većinskom vlasništvu. Ovdje se radi o takvom subjektu koji je trebao biti predmet revizije.

I Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH nije dobio obrazloženje zašto je njegovim revizorima onemogućen uvid u dokumentaciju?

Imali smo određenu komunikaciju, čak su revizori i posjetili Pretis. Jedno od obrazloženja koje nam je i pismeno dostavljeno bilo je da imaju određenu povjerljivu dokumentaciju. Zakon je propisao kako i na koji način se postupa kada imamo takvu dokumentaciju. Mi smo tražili da Pretis navede koja je to povjerljiva dokumentacija i da ćemo se naspram te dokumentacije odnositi onako kako zakon predviđa. Oni nam to nisu dostavili, već su tražili da se mi izjasnimo uopćeno, što je neshvatljivo i neprihvatljivo. Pozivali su se na saglasnost nadležnog ministarstva koju oni navodno nemaju.

Mi imamo obavezu da revidiramo Vladu i sva ministarstva, pa čak i Parlament kao najveće zakonodavno tijelo u Federaciji BiH, a jedno dioničko društvo koje je na berzi ne dozvoljava da se obavi revizija. Pritom ne reaguje ni Vlada, ni ministarstva, ni Parlament Federacije BiH.

Da li se nedostavljanje dokumentacije može povezati sa poslovnim vezama društva Pretis d.d. Vogošća i privatne firme u vlasništvu premijera Federacije BiH Fadila Novalića i ministra za energiju, rudarstvo i industriju Nermina Džindića koje provjerava/istražuje Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo?

Nemam osnova da to komentarišem. Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH nije u posjedu bilo kakve dokumentacije društva Pretis i onemogućeno nam je da počnemo s revizijom. Poznate su nam određene informacije koje su bile bile osnov zbog kojeg smo planirali jednog takvog subjekta za reviziju, ali nedostupna nam je dokumentacija o njihovim poslovanjima.

Kako biste, u najkraćem, ocijenili poslovanje Pretisa iz Vogošće prethodnih godina?

Ne bih mogao ocjenjivati jer mi do sada nismo imali reviziju društva Pretis d.d. Vogošća.

Praktično ste krajem prošle godine prvi put zatražili dokumentaciju iz Pretisa?

Da. Na stranici Ureda možete vidjeti da planiramo revidirati veliki dio subjekata koji ranije nisu revidirani. Postoje određeni kriteriji na osnovu kojih mi donosimo godišnji plan. Pretis je jedno od takvih subjekata koje po zakonu treba da revidira Ured za reviziju institucija u FBiH i koje nikad ranije nije revidirano. Ima još takvih subjekata. Više od 2.000 subjekata je u nadležnosti ovog Ureda. Svojim strateškim planom smo predvidjeli da značajan dio zauzmu oni subjekti koji nikad nisu revidirani. Dobar dio preduzeća je privatiziran i više nad njima nemamo nadležnost. Ured za reviziju institucija je je vrhnovna revizorska institucija i treba nam biti dozvoljeno revidiranje, a ne nekim privatnim revizorskim kućama.

Kako biste generalno ocijenili saradnju Ureda za reviziju institucija u FBiH sa tužilaštvima?

Zakonski je predviđeno da Ured za reviziju institucija BiH sve izvještaje koji imaju negativno mišljenje dostavlja tužilaštvima, ali nama u Uredu za reviziju institucija FBiH to nije imperativ, nego više kao fakultativna narav. Međutim, mi sve izvještaje u kojima utvrdimo da ima značajnih zakonskih kršenja dostavimo nadležnim tužilaštvima. U posljednje vrijeme sam primijetio da, kada dostavimo izvještaje koji imaju negativno mišljenje i kada utvrdimo da određeni subjekti nisu primjenjivali Zakon o javnim nabavkama, dobijemo odgovor od nadležnih tužilaštava da je riječ o prekršaju, a ne krivičnom djelu. Ista situacija je za određene subjekte koji imaju na desetine miliona neplaćenih poreza i doprinosa na isplaćene plaće... Sve što utvrdimo u skladu sa našim mandatom i standardima, teško se može po ovakvim obrazloženjima podvesti pod neku težu sankciju. Bespredmetno je nažalost mnoge stvari raditi u takvim okolnostima.

Nije naše da utvrđujemo da li postoji krivična ili druga odgovornost. S obzirom na to da je riječ o javnom novcu, naše je da utvrdimo da li postoji transparentnost i odgovornost prilikom potrošnje javnih sredstava. Ali ako se neko nije domaćinski odnosio prema javnom novcu, onda je normalno da bi trebao snositi određene sankcije. Zakon predviđa da Parlament može nekim subjektima, ukoliko utvrdimo neke nepravilnosti, umanjiti budžet ili preduzeti druge mjere. A već dvije godine nije formirana Parlamentarnu komisiju odgovorna za reviziju.

Je li bilo određenih političkih pritisaka na vas?

Nije, zaista. Trudim se da sve bude u skladu sa zakonom i transparentno. Ako uzmemo u obzir činjenicu da Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju nije formirana već dvije godine i da revizorski izvještaji za 2017. i 2018. godinu nisu bili razmatrani može se reći da je to jedna vrsta pasivnog pritiska. A pogotovo imajući u vidu da Komisija, u skladu sa Zakonom o reviziji, odobrava budžet Uredu za reviziju institucija u FBiH.