Globe Post: Politika u BiH i dalje se vrti oko čelnika koji vode politiku "podijeli i dobij"
Autor teksta u uvodu ističe kako institucionalizacija etničkih podjela iz ratnog perioda dopušta napredovanje etničke politike i interesa u BiH, što dovodi do političke prakse vraćanja u prošlost, negiranja genocida i slavljenja ratnih kriminalaca kao ratnih heroja.
"Društvenopolitičko okruženje u BiH omogućilo je etničko zlostavljanje, zastrašivanje i povećanje etničkih podjela usred obnove društva. Nacija je glasala na općim izborima ranije ovog mjeseca, dok je međunarodna zajednica apelovala na učesnike da se suzdrže od retorike podjela, kampanje koju kandidati koriste da bi se približili svojim etničkim zajednicama. Ishod neće smanjiti tenzije, jer lideri nastavljaju oživljavati historiju zemlje kako bi podijelili naciju za vlastitu korist", piše The Globe Post.
Umrli glasaju
Podsjetili su kako je Dejtonski mirovni sporazum okončao rat, ali i podijelio zemlju na dva entiteta koja na državnom nivou imaju tri predsjednika, odnosno po jednog predstavnika svake etničke grupe. Istakli su kako su posljednji opći izbori obilježeni optužbama o prevarama i manipulacijama te umrlim biračima koji su na spiskovima.
"Predstavnici IDDEEA-e izvijestili su prije izbora da se broj validnih ličnih karti ne poklapa s brojem registrovanih birača. Takva odstupanja česta su zbog nedostatka koordinacije između policijskih tijela koja izdaju lične karte i matičnih ureda koji vode evidenciju o državljanstvu i indeksu smrti", navodi ovaj američki medij.
Dodik vs opozicija i "Pravda za Davida"
Posvetili su dio Miloradu Dodiku, novom članu Predsjedništva BiH, za kojeg govore kako je militarizovao policiju zapošljavajući ruske paravojne jedinice iz susjedne Srbije te da je izražavao namjeru otcijepljenja Republike Srpske od BiH. Podsjećaju na referendum koji je održan o Danu RS, 9. januaru, čime obilježavaju nastanak entiteta 1992. godine, što se gleda kao uzrok rata.
"Zbog toga je Dodik u stalnoj konfrontaciji s državnom vlasti u Sarajevu i međunarodnom zajednicom. Uz podršku Kremlja i jačanjem veza s ekstremnim grupama u Rusiji pokazuje svoju bliskost s moskovskim režimom i kapacitet za konfrontaciju njegove partije i političke opozicije u RS-u", kaže se u tekstu.
Osvrnuli su se i na glavni problem Dodika i vladajućeg režima, a to je pokret "Pravda za Davida". Podsjetili su na detalje ovog slučaja kazavši kako Davidov otac krivi ministra unutrašnjih poslova RS, predsjednika i vladu tog entiteta za skrivanje istine o njegovom ubistvu.
"Davidova smrt je izazvala niz protesta koji traju duže od šest mjeseci i postala je glavni element političkog konflikta opozicione i Dodikove stranke. Opozicioni blok, koji se žalio na transparentnost izbora, pridružio se pokretu i svakodnevnim protestima. Opozicija i Davidov otac gledaju na rezultate s velikim razočarenjem. Ono što je sigurno jeste da tenzije između Dodika, opozicije i 'Pravde za Davida' eskaliraju nakon izbora te izazivaju zabrinutost za izbijanje potencijalnog nasilja", naglašavaju.
SDA kanal za obogaćivanje porodice Izetbegović
Kada je riječ o Bošnjacima, istakli su kako je SDA nastavila tradiciju osvajanja mandata u Predsjedništvu, ali da je stranka SDA pretvorena u kanal za lično obogaćivanje porodice osnivača stranke Alije Izetbegovića, a među njima i njegovog sina Bakira Izetbegovića.
Osvrnuli su se i na izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva kazavši kako je to izazvalo proteste.
"Komšićev prethodnik izrazio je zabrinutost u vezi s postojećim političkim i izbornim sistemom koji omogućava Bošnjacima da glasaju za hrvatskog člana Predsjedništva. Iza ove kontroverze leži činjenica da je Čović lično pozivao na formiranje trećeg hrvatskog entiteta, gurajući BiH u još dublje podjele. Trenutni izbori i kontroverze dodatno su podgrijali tenzije u hrvatskoj zajednici u BiH", kaže The Globe Post.
Najveću korist imaju političari
Upravo sve ovo, naglašava ovaj medij, dovodi do korupcije i slabog razvoja ekonomije, što je velika prepreka razvoju BiH. Podsjetili su kako je stopa nezaposlenosti 40 posto, a da je još veća među mladima, dok je prosječna plaća 400 eura.
"Blizu 200.000 Bosanaca napustilo je zemlju u posljednjih pet godina tražeći bolje šanse vani. Ekonomski problemi i obećanja o povećanju broj radnih mjesta su u mnogim političkim platformama, ali planovi za poboljšanje privrede često su nejasni. Mito, nepotizam i pronevjera su stalni izazovi, iako političari obećavaju suočavanje s takvim problemima, oni često imaju najviše koristi od takvog scenarija s vrlo malo inicijative za promjenu", kažu.
Protesti od 2013. godine, ali izborni rezultati ist
Ističu da je glavna prepreka u nemogućnosti reforme Ustava BiH zbog političkog zastoja između etničkih stranaka i njihovih članova unutar državnih institucija.
"Korupcija etnopolitičkih interesa unutar bh. institucija dovela je do stagnacije i nije mogla krenuti naprijed u političkim i društveno-ekonomskim reformama. Bosanska politika i dalje se vrti oko etničkih čelnika koji se oslanjaju na strah i revitalizaciju prošlosti da podijele i dobiju. Institucionalizacija ratnih etničkih podjela kroz dejtonski ustav i politički dogovor, omogućava napredak ovakve etničke politike i interesa u BiH, što dovodi do političke prakse vraćanja u prošlost, negiranja genocida i hvaljenja ratnih zločinaca kao heroja. Zbog takvog stanja dešavaju se protesti od 2013. godine na kojima se osuđuje politička korupcija, no do sada nije bilo izbora koji su pokazali znakove promjene uobičajene etničke politike", zaključuje The Globe Post.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
