Iz nevolje u nevolju
118

Godina najteže krize, jada i čemera: Nastavak politikantstva koje uništava živote

B. R.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
U 2021. godini u Bosni i Hercegovini je počela najteža politička kriza od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Održao se kontinuitet politikantskog jada i čemera.

Prethodna godina je potvrdila da se nerijetko dan poznaje po jutru. Godina je počela vrlo loše i završila je još lošije. (Ne)djelovanje političara je više nego ikad direktno utjecalo na ljudske živote.

Cijena nenabavke vakcina u ljudskim životima

Dok je u svijetu bio grabež za vakcinama protiv koronavirusa, domaći zvaničnici su bili u zimskom snu. Pokušavali su ga opravdati svim, pa i time da su spavali kako bi spasili živote. Federalni premijer Fadil Novalić (SDA) je izjavio da "nismo potrčali za vakcinama da ne budemo pokusni kunići kao Srbija i Izrael".

Zimski san je trajao, zbog čega su se građani Bosne i Hercegovine posljednji u regiji počeli vakcinisati. Vakcinacija je počela doniranim vakcinama i duži period su bili primorani da se vakcinišu u susjednim državama, uglavnom u Srbiji. Zbog toga je 2021. bila godina u kojoj je Bosna i Hercegovina bila zemlja sadake.

Posljednja je u regiji uspjela kupiti vakcine direktno od proizvođača, a to je imalo cijenu u ljudskim životima. Bosna i Hercegovina je među državama koje imaju najvišu stopu smrtnosti od koronavirusa na svijetu.

Mostar nakon osam godina dobio gradonačelnika i trojka umjesto četvorke

Mostar je nakon osam godina dobio gradonačelnika. To je HDZ-ov Mario Kordić, iako su u SDA uvjeravali da se to neće desiti. Za to odgovornim smatraju NS, dok pojedini misle da je za to odgovorna SDA.

Početkom proljeća jenjavao je do sada najsmrtonosniji pandemijski val, a počele su nevolje u četvorci, koje su završile na trojci. Sarajevska kantonalna koalicija NiP-a, SDP-a, NS-a i NES-a - nastalog u februaru ujedinjenjem A-SDA i NBL-a - nije položila ispit izbora gradonačelnika glavnog grada.

NES je okrivio partnere zašto za gradonačelnika nije izabran na sva zvona najavljivani Bogić Bogićević. Preostale tri stranke okrivile su NES. Tako je četvorka postala trojka, a umjesto Bogićevića za gradonačelnicu je izabrana SDP-ova Benjamina Karić.

Nastavak odlazaka iz SDA

Političke turbulencije nastavile su se u SDA. U aprilu je iz ove stranke istupio načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić, koji je izabran za predsjednika SBiH.

Potpredsjednik SDA i predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić je stranku napustio u julu. Učlanio se u NiP, čiji je sada jedan od zamjenika predsjednika.

Zakon o zabrani negiranja genocida i novi visoki predstavnik

Ljeto je klimatološki, ali i politički bilo vrlo vrelo. To je posljedica odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne zakon o negiranju genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina. Odlučio se na to nakon što je dugo pozivao domaće političare da to učine.

Stranke iz Republike Srpske, nezadovoljne ovom odlukom, su potpuno blokirale rad trome državne vlasti. Poručuju da će to biti slučaj sve dok ovaj zakon ne bude van snage. Negoduju i zbog toga što je za Inzkovog nasljednika izabran Christian Schmidt, a kao razlog za nezadovoljstvo navode to što Schmidt za visokog predstavnika nije izabran u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Inzko je 11 godina bio visoki predstavnik i pred kraj mandata je nametnuo zakonsku zabranu negiranja genocida i drugih ratnih zločina.

Afera na koju je zaboravljeno

Federacija Bosne i Hercegovine ima aferu "Respiratori", u kojoj je optuženima suđenje počelo u februaru, a Republika Srpska ima aferu "Kisik". Opozicionari su u septembru objavili da su pojedine zdravstvene ustanove umjesto medicinskog kisika koristile industrijski kisik.

Nije poznato da li se istražuju ovi navodi koje su skoro svi zaboravili pa izgleda i sama opozicija.

Da li počinje secesija Republike Srpske

U međuvremenu su se usložnjavale političke okolnosti u cijeloj državi. To se dešavalo usljed odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da su šume u Republici Srpskoj u vlasništvu države, a ne entiteta. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nezadovoljan tom odlukom je krenuo u pohod za koji djeluje da bi mogao okončati u secesionizmu.

Najavio je i već se radi na tome da znatan dio nadležnosti prenese s državne na entitetsku vlast. Realizira se stvaranje entitetskog sudskog i tužilačkog vijeća, vojske, obavještajne službe, uprave za indirektno oporezivanje i agencije za lijekove i medicinska sredstva.

Dodik je nezadovoljan i zbog toga što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine početkom prošle godine odlučio da je poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj također u vlasništvu države, a ne entiteta.

Odluke Dodika, odnosno SNSD-a i njegovih koalicionih partnera, izazvale su strah, neizvjesnost, tj. najveću političku krizu od 1995. godine, kada je rat završen.

Pregovori koji su doveli u pitanje kredibilitet pojedinih stranih zvaničnika

Kriza je produbljenja nepostizanjem dogovora o izmjenama Izbornog zakona. Intenzivirani pregovori, u kojim su posredovali strani zvaničnici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, u završnici godine nisu rezultirali ničim.

Mnogi su tokom pregovora u pitanje doveli kredibilitet pojedinih stranih zvaničnika, prije svega američkog diplomate Matthewa Palmera, diplomatkinje EU Angeline Eichhorst i evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelyija.

(Ne)slaganje SDA i HDZ-a je značilo i sedam godina federalne vlade, na čijem je čelu Novalić. Od toga su tri posljednje u tehničkom mandatu i vrlo je izgledno da će to biti četiri godine tehničkog mandata, a možda i duže.

Jad i čemer domaćeg politikantstva je podrazumijevao nastavak općeg siromaštva i bijega iz Bosne i Hercegovine.