"Hercegovina se može prepoznati po bezbroj stvari, možda ne baš po onima na kojima se insistira, ali Međugorje - sigurno, Mostar i Neum - dakako. Tu su i vina primjerene kvalitete za cijenu. Nisu to najbolja vina na svijetu, ali su jedina u ovom dijelu regije koja daju kvalitetu odgovarajuće cijene. Zatim janjetina i prstaci, kada je u pitanju gastronomija, te Široki Brijeg kao grad s najvećom kvalitetom života u BiH", kazao je na okruglom stolu novinar Goran Milić.
Po njegovim riječima, brand je, zapravo, način, odnosno kvaliteta života, a da je Hercegovina na dobrom putu govori činjenica da se u Hercegovini živi pedeset posto bolje od ostatka BiH.
Dodao je kako se Hercegovina mora okrenuti Sarajevu te sarađivati s glavnim gradom BiH i to na partnerskim osnovama.
"Vrijeme je da se Hercegovci pouzdaju sami u sebe i da im Sarajevo bude zgodan izlog za njihovu kulturu i njihov proizvod. Ne možete brandirati Hercegovinu, ni zapadnu ni istočnu, bez Sarajeva. Možda to ne zvuči baš zgodno. Ali, Hrvati su pokušali brandirati Hercegovinu u Zagrebu i to nije baš dobro završilo", kazao je Milić.
Slično mišljenje dijeli i univerzitetski profesor i stručnjak za odnose s javnošću Božo Skoko: "Prvi korak u brandiranju Hercegovine je postizanje koncenzus na razini cijele Hercegovine (da je ne dijelimo na istočnu i zapadnu, sjevernu ili južnu) što je naš identitet, koje su naše najveće komparativne prednosti u odnosu na naše okruženje te da sve to upakiramo na pravi način".
Po njegovim riječima, bez obzira radi li se o kulturnoj ponudi, turističkoj ponudi ili prirodnim ljepotama, Hercegovina ima brojne adute i veliki potencijal.
"Odličan je primjer Istra koja je podigla svoj ruralni turizam. Sela koja su udaljena od mora pretvorena su u elitne destinacije. Ljudi iz Istre iskoristili su sve što imaju i pretvorili to u vrhunsku ponudu. Sve to Hercegovina ima, u nekim segmentima drukčije, da ne kažem bolje, samo to treba osvijestiti i bolje prodati", zaključio je Skoko.
