Za posjetu pape Sarajevu, u kontekstu Balkana, poratnog perioda, dejtonske BiH, međureligijskih i međunacionalnih odnosa ..., Milić kaže da je uvijek dobro kada se Sarajevo i Bosna i Hercegovina vrate u fokus svjetskog zanimanja, a da je to događaj koji potiče na mir, dijalog i rješavanje ekonomskih i socijalnih problema.
"Puno je lošije kada dolaze interventne međunarodne delegacije koje reagiraju na političku i ekonomsku krizu u BiH. Ovaj papa, koji svojim osobnim primjerom širi skromnost i ljudsku solidarnost može biti prihvatljiv većini ljudi u svim narodima koji ovdje žive. A ono što je u širem kontekstu najvažnije, to je da papa i Katolička crkva priznaju državne granice za razliku od nekih drugih vjerskih koncepcija koje se tako ne ponašaju. Za Vatikan ne postoji 'Crkva u Hrvata', nego jasno razdvajanje na katoličku crkvu u Hrvatskoj, u BiH, u Sloveniji itd. I, u ovo vrijeme kada državne granice postaju mekane i lako promjenjive, naglašavanje suvereniteta je od velike važnosti, posebno u ovom dijelu Europe", kaže Milić.
Očekuje da će se posjet pape Franje u glavnom gradu BiH pretvoriti u jedan veliki praznik, s puno šarenila, veselja i, naravno, dobre hrane.
"Ne treba zaboraviti na desetine i desetine tisuća ljudi koji će doći sa strane, neki će prvi put posjetiti Sarajevo, pa će se vratiti olimpijska atmosfera iz 1984. godine", dodaje Milić.
Na pitanje kako će Al Jazeera izvještavati o posjeti pape, Milić u novinarskom žargonu kaže da će tom događaju biti dat full tretman, od 9 ujutro do 21.30 navečer s kratkim prekidima radi drugih vijesti iz svijeta.
"Imat ćemo goste komentatore, prigodne priloge, a posjet najavljujemo polusatnim intervjuom s kardinalom Vinkom Puljićem", precizira direktor vijesti i programa na Al Jazeeri Balkans Goran Milić.
Na pitanje kako bi on, koji je bio dopisnik iz svijeta, novinar, urednik vodećih medija u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, svjedok velikih događaja, posjeta ... danas izvještavao o dolasku pape te šta bi bilo u fokusu njegovog javljanja, Milić kaže da bi "vratio film unatrag".
"Podsjetio bih na ulogu Vatikana u vrijeme referenduma o nezavisnosti BiH kada je nadbiskup Puljić pozvao svoje vjernike da 'u nedjelju nakon mise' ispune svoju građansku dužnost. Pamtim da je prvog dana referenduma, u subotu 29.2. 1992. na birališta izašlo 48 posto građana. Ali, drugog dana, u nedjelju 1. 3. nakon mise u katoličkim crkvama, odaziv se popeo na oko 65 posto. Zato bi se taj važni 1. mart mogao ponekad nazvati i 1. ožujak", primjećuje Milić.
Kaže da bi svakako kombinirao pastoralni značaj sa širim svjetskim kontekstom, naglasio trajni značaj Sarajeva za ovaj dio svijeta, ali i za cijelu Evropu.
"No u slučaju pape Franje prenio bih gledateljstvu i njegov povratak na korijene vjere u suvremenom poimanju stvari. Papa uviđa koliko je globalizacija donijela tehnološkog napretka, ali je ogorčen, kao i većina normalnih ljudi, što su blagodati tehnologije pripali malom postotku najbogatijih, a većina čovječanstva sve lošije živi. Njegovo skidanje zlatnih križeva i zamjena sa željeznima imala je odmah učinka u Vatikanu. Ne vidim više kardinale opasane zlatom. Ako Crkva želi vjernike, mora dijeliti njihovu sudbinu, živjeti i ponašati se skromno", rekao je u razgovoru za Fenu Goran Milić, direktor vijesti i programa na Al Jazeeri Balkans.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
