Goran Zorić: Ne može se negirati postojanje logora, silovanje, ubijanje i mučenje u Prijedoru
U Prijedoru se 31. maja održava Međunarodni dan bijelih traka u znak sjećanja na zločin koji se dogodio nad nesrpskim civilima. Ubijeno je i 102 prijedorske djece, a njihovi roditelji već dvije godine na zakonski prihvatljiv način traže izgradnju spomen-obilježja.
Zorić je u razgovoru za Klix.ba kazao da je obilježavanje Dana bijelih traka u organizaciji Inicijative "Jer me se tiče" pravi način da se probaju problematizovati stvari iz prošlosti.
"Nama je drago da što više ljudi, organizacija i građanskih inicijativa prihvata ideju 'Jer me se tiče', a sa druge strane je problematično jer je ta inicijativa neformalna i ljudi se uključuju i isključuju kako mogu. Problem je kada vam kroz istu ideju pokušaju progurati neku političku pozadinu s kojom se mi iz inicijative ne slažemo. Mi sa obilježavanjem Dana bijelih traka u Sarajevu nemamo nikakve veze i ne želimo imati jer nacionalističke strukture imaju namjeru preuzeti ono što je nastalo ako autentično i kao građanski pristup u odnosu prema društvu i realnosti", izjavo je Zorić.
Dan bijelih traka u Prijedoru se obilježava već četiri godine. Prve godine bila je zabranjena protestna šetnja centrom Prijedora, da bi naredne godine bila odobrena. Roditelji ubijene djece u novembru 2014. godine predali su peticiju sa dovoljnim brojem potpisa za izgradnju spomenika ubijenoj djeci, ali nikada nije došla na dnevni red Skupštine Prijedora.
"Nama je drago što koristimo ove stvari da dekonstruišemo pozadinske procese koji se nalaze iza svega ovoga. Ja sam više puta ponovio da je borba u Prijedoru za spomenik ubijenoj djeci pokazala pravu paradigmu društva, a ne ono što nam političari non-stop nameću. Ovdje se ne radi o Srbima, Bošnjacima i Hrvatima, ovdje Marko Pavić i Sead Jakupović, zajedno, bez vjere, nacije i obraza negiraju inicijativu i našu bitku za pravdu, istinu, odgovornost i bolju budućnost", dodao je Zorić.
U Prijedoru je 1992. godine došlo do udruženog zločinačkog poduhvata koji je rezultirao stradanjem velikog broja civila. Zorić ističe da to niko ne može negirati, kao ni logore, silovanja, mučenja...
"Ne može se negirati ni postojanje logora, silovanja, mučenja, protjerivanja i sve ono što je u presudama Haškog tribunala, sudova u Banjoj Luci i Prijedoru. Nekada je dovoljno predrasude ostaviti sa strane i pogledati dokumentaciju koja ukazuje na to šta se dešavalo u Prijedoru. Mi ne možemo promijeniti prošlost, vratiti mrtve, ali možemo uraditi nešto da se ovakve stvari ne dešavaju ponovo", kazao je Zorić za Klix.ba.
S obzirom na to da djeluje u centru za mlade, Zorić je kazao kako mladi svoje stavove formiraju usljed konstantne političke manipulacije koja im stvara osjećaj zabetoniranosti i pasivnosti. Međutim, iz godine u godinu sve je veći broj mladih iz Prijedora koji se nađu u koloni mirne šetnje kroz centar grada.
Prijedorske novine Kozarski vjesnik odbile su objaviti osmrtnicu s imenima djece ubijene u Prijedoru, što je bila inicijativa Centra za mlade Kvart. S obzirom na to da to kao građani nisu mogli ostvariti, kontaktirali su Vijeće za štampu, Transparency internacional i ombudsmene za ljudska prava, a sve u cilju pravne borbe za lična prava.
"Objava osmrtnice za ubijenu djecu je samo pokazatelj koliko nas razumiju i koliko su u našoj službi", zaključio je Zorić.
Dan bijelih traka u Prijedoru bit će obilježen mirnom šetnjom koja će početi u 13 sati te performansom i obraćanjima na glavnom trgu.
Prevoz iz Sarajeva je organizovan 31. maja u 7 sati ispred Zemaljskog muzeja, kao i iz Zencie ispred hotela Internacional u 8 sati.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
