Goraždanski muftija: Bajram nam dolazi kao kruna svih ramazanskih napora

"Bajram u literaturi stoji pod sintagmom Eid ul-Fitr, a to bi trebalo značiti u osnovnom prevodu na naš jezik, povratak prirodi, što podrazumjeva povratak prirodnom stanju čovjeka prilikom njegovog stvaranja, onome stanju koje je nama Bog dragi odredio po mjestu, ulozi i misiji koju imamo na zemlji kao ljudska bića. Bilo bi po našem ljudskom rezonu prirodno, da nakon mjesec dana ramazana stvari idu malo drugačije, međutim u Božijem redu stvari nema nikakvog opuštanja. Zato mi za Bjaram ne koristimo termin praznik, nastavljamo nakon svih ramazanskih pobjeda koje smo napravili nad sobom, nad svojim unutarnjim nagonima, porivima, potrebama koje smo uspjeli u mjesecu ramazanu suzbiti, izgraditi tu vrstu trpljenja koju ramazan gradi sa sobom i osiguravati sebi vrata kroz koja će u dženet ući samo postači", kaže Remzija efendija Pitić, goraždanski muftija.

Post je jedini ibadet koji ima svoja vrata u dženetu, a Bajram dolazi kao nastavak iste priče na drugačiji način.

"Da se i za Bajram podsjetimo da nas je dragi Bog stvorio u prirodi koja je ljudska i da tu prirodu treba zadržati. To je njegova vjerska dimenzija, obredna dimenzija Bajrama je sadržana u činjenici da okončavamo jedan period, ramazan, i da počinje jedno drugo vrijeme, i da se neki od naših obreda vezani za ramazan okončavaju sa bajram namazom. Sadekatul- fitr možemo dati samo do klanjanja bajram namaza, poslije njega više nema, a sadekatul –fitr isti termin koji koristimo za bajram, biti prirodno odazvan na poziv gospodara svjetova da na ovom svijetu činimo dobro, da se bavimo dobrom i da drugima činimo dobro", kaže ef, Pitić.

Kulturološka dimenzija Bajrama, ističe, građena je kroz stoljeća.

"Svi znamo da smo za Bajram drugačije obučeni, da najbolju odjeću izaberemo, da su naše kuće očišćene na poseban način, namirisane, sređene. Svi mi znamo da naša gastronomska kultura za Bajram dobiva drugačiju dimenziju u odnosu na čitav ramazan. Bajram ima svoju dimenziju u umjetnosti, kulturi, literaturu, književnosti muslimanskih naroda i to je njegova praktična realizacija u civilizacijskom smislu, ali najvažnija je njegova vjerska dimenzija koja je najdominantnija. Bajram nam dolazi kao kruna svih naših ramazanskih napora i u Bajramu trebamo zadržati svo dobro koje smo uspjeli u ramazanu prikupiti, sa sobom se obračunati, u sebi naći nove vrline i vrijednosti. Ima Bajram i jednu tužnu dimenziju koja s njim nema nikakve veze, a to je da se ljudi nakon ramazana vrate tamo gdje po Božijem redu stvari ljudskim stvorenjima nije mjesto, kako bi počeli činiti grijehe kojih su se suzdržavali u ramazanu", ističe muftija Pitić.