"To će najvjerovatnije biti neka strana firma, s obzirom da ne postoji domaća koja se bavi ovom djelatnošću. Bit će izabran samo onaj ko ponudi najbolje uslove", rekao je za Klix.ba zamjenik gradonačelnika Grada Sarajevo Abdulah Skaka, te dodao kako se procjenjuje da će, kada jednom budu započeti, radovi trajati oko godinu.
Za ponovno pokretanje žičare bit će potrebno blizu 12 miliona KM. Grad Sarajevo planirao je za te svrhe u narednom periodu izdvojiti oko 3,5 miliona KM.
"Istina je da je nenadano povlačenje Offermannove donacije usporilo cjelokupan proces. Međutim, ovakvi turistički projekti su uvijek atraktivni stranim investitorima, tako da se nadamo kako će se u skorije vrijeme javiti neko", rekao je Skaka.
Nije želio komentarisati Offermannovu odluku, ali je istakao kako je nedopustivo da glavni grad jedne države ovisi o bilo kome, te kako "nema više čekanja", te da se u revitalizaciju žičare kreće "bez obzira na sve".
Kako ističe, Grad Sarajevo je zadužen za obnovu polazne stanice, a da za isporuke same žičare već ima dva strana ponuđača.
Trebevićka žičara je puštena u promet davne 1959. godine, povezivala je Bistrik koji leži na 583 metra nadmorske visine sa Vidikovcem smještenim na 1.160 metara, a projektovali su je i sagradili Česi. Polazna stanica bila je na Bistriku, a završna na Vidikovcu na Trebeviću, gdje je sagrađen i istoimeni restoran.
Dužinom od 2.100 metara, Trebevićka žičara je tada bila najduža u širem regionu, a vožnja između polazne i krajnje stanice trajala je svega osam minuta.
Imala je osam stubova s dvije žice, od kojih je jedna služila za vuču, a za drugu su bile pričvršćene kabine. Na polaznoj i posljednjoj stanici bili su sagrađeni željezni mostići za prihvat kabina.
Kako polazna stanica izgleda danas pogledajte u našoj fotogaleriji.
