Građani platili dug i spriječili prekopavanje groba čuvenog slikara Đoke Mazalića u Sarajevu
Naime prilikom pregleda evidencije, KJKP "Pokop" vodi računa i o naplati održavanja grobnih mjesta. Ovu obavezu na sebe obično preuzimaju najbliži članovi porodice ili bliski prijatelji koji na godišnjem nivou plaćaju određeni iznos za redovno održavanje grobnog mjesta.
Međutim, problem nastaje kada osoba nema bliskih srodnika ili prijatelja koji bi na sebe preuzeli ovu obavezu. U tom slučaju, ukoliko se nakon određenog vremena ne regulišu obaveze, firma zadužena za održavanje groblja ima mogućnost da prekopa grobno mjesto te da ga dodijeli nekome drugom.
Upravo takav slučaj mogao se dogoditi i sa čuvenim bh. slikarom Đokom Mazalićem na čijem je posljednjem počivalištu na Barama ovih dana, zbog neizmirivanja obaveza koje se tiču grobnog mjesta, okačena obavijest gdje se "mole srodnici ukopanih osoba ili druga lica koja vode brigu o ovom grobnom mjestu da se u što kraćem roku jave u najbliži grobni ured KJKP 'Pokop' Sarajevo".
Evo tebi, Đoko, ulica, ali grob ćemo ti prekopati. pic.twitter.com/Q0yJEahPwZ
— Ž𝖊𝖓𝖆 (@DrugogSistema) November 7, 2021
Vrlo brzo, zahvaljujući dobroj volji građana i osoba koje i dalje drže do umjetnosti i historije kako glavnog grada tako i Bosne i Hercegovine, novac je prikupljen, a grad vjerovatno spašen od velike sramote.
"Raja, nema više potrebe za uplatama. Spasili smo velikana da ga ne iskopaju. Sarajevo je poslalo poruku. Đoko je naš, ima svoju ulicu i svoj smiraj", napisao je Ognjen Minić na Twitteru.
[TWITTER]1457427875729133582[/TWITTER]
Vlast najavila rješavanje problema
Nakon što su građani prikupili sredstva i sanirali dug za održavanje grobnog mjesta, pozvali su i nadležne u Kantonu Sarajevo i Gradu Sarajevu da narede uklanjanje naljepnice koja na neki način skrnavi i samo grobno mjesto.
Nakon toga, oglasio se i premijer Kantona Sarajevo Edin Forto koji je naglasio kako će Kanton Sarajevo trajno riješiti održavanje ovog grobnog mjesta, ali i drugih grobnih mjesta u kojima počivaju istaknute ličnosti glavnog grada, ali i Bosne i Hercegovine.
"Naljepnicu skidamo. Putem Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa trajno ćemo riješiti održavanje. Obnovit ćemo zapuštena i oštećena grobna mjesta i spomenike zaslužnih građana. Sistemski ćemo riješiti kako više ne bismo dolazilu u ovu situaciju. Hvala svima koji brinu", napisao je Forto.
Ko je bio Đoko Mazalić?
Đoko Mazalić rođen je u Bosanskoj Kostajnici 1888. godine i jedan je od slikara iz prve generacije bosanskohercegovačkih umjetnika koji su studirali slikarstvo. Završio je Visoku školu za likovne umjetnosti u Budimpešti (1910 - 1914).
Tokom života ostvario se još kao profesor, pedagog, naučni radnik, konzervator, historičar umjetnosti i likovni kritičar, tako da će njegov svestrani rad skoro cijelu treću i četvrtu deceniju 20. vijeka predstavljati neprikosnoven autoritet u kulturnom životu Sarajeva.
Između dva svjetska rata pisao je likovne kritike, bavio se restauriranjem i konzervisanjem slika i umjetničkih predmeta, pisao članke i studije o ikonama, o tehnologiji starih ikonopisaca i o starim bosanskim gradovima.
Dobitnik je 27-julske nagrade Bosne i Hercegovine, koju je za knjigu "Slikarska umjetnost u Bosni i Hercegovini u tursko doba", dobio 1966. godine.
Đoko Mazalić preminuo je u Sarajevu 28. februara 1975. godine. Grad Sarajevo se, u znak zahvalnosti likovnoj i naučnoj zaostavštini, odužio umjetniku tako što je jednoj ulici u centru grada darovao njegovo ime.
Pored ove knjige, 1967. godine napisao je i "Leksikon umjetnika slikara, vajara, graditelja, zlatara, kaligrafa i drugih koji su radili u Bosni i Hercegovini". Njegova djela se nalaze u Umjetničkoj galeriji BiH, ali i u Muzeju grada Sarajeva.
Umjetnik čije su slike pokradene
Iako Đoko Mazalić predstavlja jedan od simbola bh. umjetnosti, njegova djela su vremenom postala i meta krađe. Jedna od njegovih slika pod nazivom "Magdalena" ukradena je i trenutno se nalazi u Srbiji.
U jeku afere "Ikona", Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada je na zvaničnoj stranici objavio digitalnu formu slike "Magdalena".
U opisu su objasnili vrijeme njenog nastanka kao i tehniku kojom je rađena, a ono što je promijenjeno je ime pa se djelo zove "Magdalena pokojnica".
Pravi vlasnici slike su Damirka i Enver Mulabdić, državljani Bosne i Hercegovine, a umjetničko djelo je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila nacionalnim spomenikom.
Beograd umjesto na 15, stao na 16 minuta: Tih 60 sekundi su posvetili ubijenom djetetu u Zagrebu
