Građanima BiH predstoji borba s opasnim zrakom, a nadležni se igraju gluhih telefona
Dugi niz godina mještani Lukavca se suočavaju s velikim zagađenjem zraka, a zbog prevelikih koncentracija sumpordioksida, koje su prisutne već nekoliko dana, na području ove općine jučer je proglašena epizoda uzbune.
Ovdje je posebno bitno da zvanična sezona grijanja još uvijek nije ni počela, a epizoda uzbune je već proglašena.
Zagađenje zraka i u ljetnom periodu
Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle proteklog ljeta pratio je monitoring kvaliteta zraka na području Lukavca, a primijećeno je da je u ovom periodu došlo do prekoračenja graničnih vrijednosti zagađujućih čestica, iako nisu bila aktivna individualna ložišta.
"U ljetnom periodu posebno je teška situacija u Lukavcu gdje smo u augustu 2017. imali 50 satnih prekoračenja graničnih vrijednosti. Od 2. oktobra su počela prekoračenja i vidljivo je da u poslijepodnevnim satima dolazi do naglog skoka koncentracije sumpordioksida i sada su ispunjeni uslovi te je proglašena 'epizoda uzbune", kazala je direktorica Centra za ekologiju i energiju Džemila Agić.
Iz ovog centra ističu da ih posebno iznenađuje činjenica da nadležne institucije ne prate rezultate zagađenja zraka, nego čekaju samo da se ispune uslovi i proglasi epizoda uzbune.
"Oni koji su gledali izvještaj i upute šta da se radi vidjeli su da se one daju građanima, a ne onima koji zagađuju zrak u smislu da smanje emisije i slično", istakla je Agić.
Inače, analizom rezultata monitoringa kvaliteta zraka u proteklih godinu dana došlo se do zaključka da je zagađenje zraka u Tuzli, Živinicama i Lukavcu u blagom porastu, a situacija nije bila dobra ni ranijih godina.
Težak period za Tuzlu, Lukavac i Živinice
U narednom periodu, kada nas očekuju temperaturne inverzije i kontinuirano povećane koncentracije zagađujućih čestica u zraku, Tuzlaci, Lukavčani i Živiničani mogu očekivati i lošije stanje u odnosu na prethodne godine.
"Zagađenja i prekoračenja graničnih satnih vrijednosti smo pratili od januara do 1. oktobra i već imamo 600 satnih prekoračenja. Ovo znači da nam tek dolazi period povećanog zagađenja u kojem se očekuje veliki broj prekoračenja. Sve to upućuje na to da se situacija pogoršava. Što se tiče čvrstih čestica koje nemaju svoje granične vrijednosti i one su u porastu, ali taj problem se ne prepoznaje jer se kod nas mjere PM 2,5 čestice koje nemaju satne i dnevne granične vrijednosti. Koncentracije mogu biti veoma visoke i štetne za zdravlje građana, međutim, nema nikakvih reakcija od nadležnih institucija, jer njihovi izvještaji upućuju na to da je zrak čist", naglašava Agić.
Rješavanje problema zagađenosti zraka je uglavnom na kantonalnom i federalnom nivou. Podijeljena nadležnost između Federacije BiH, kantona, općina i gradova, smatra Agić, stvara konfuznu situaciju.
"Ne mogu reći da oni nisu sposobni, ali niko ne smatra da je odgovoran za to. Mi utvrđujemo da imamo kontinuirana prekoračenja satnih i dnevnih graničnih vrijednosti, međutim niko ne preuzima odgovornost. Sve dok ne budemo imali odgovorne institucije i pojedince, mi nećemo imati poduzimanje mjera. Stičem dojam da nadležne institucije negiraju postojanje problema, a njihovi lideri - ministri i ministrice čekaju da im prođe mandat", kaže Agić.
U Zenici onesposobljeni mjerni uređaji
Prekomjerno zagađenje zraka evidentno je i na području Zenice, međutim, adekvatne mjere na rješavanju još uvijek nisu poduzete.
Samir Lemeš iz zeničkog Eko foruma podsjeća da informacije o zagađenju zraka moraju biti javno dostupne u obliku kakav obični ljudi mogu razumjeti, međutim situacija u BiH nije takva.
"Kod nas su izvještaji zapetljani, zamotani i sakriveni u neke stručne izraze, tako da je ljudima to teško shvatiti. Kada govorimo o trenutnoj situaciji, s obzirom na to da se vlast ponaša neozbiljno, moram i ja biti takav te reći da smo mi u Zenici našli rješenje za zagađenje, tako što ćemo ugasiti i onesposobiti mjerne uređaje", navodi Lemeš.
Podsjetio je da cijelu prošlu zimu u ovom gradu nije bila proglašena nijedna epizoda uzbune iz prostog razloga jer mjerni uređani nisu održavani, odnosno kalibrisani, a samim tim nisu bili ni funkcionalni.
Prebacivanje loptice
S druge strane, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša TK Hasan Fehratović kaže da su u proteklom periodu posebno za kritična područja u ovom kantonu – Tuzla, Lukavac i Živinice uložena značajna finansijska sredstva u projekte daljinskog grijanja.
Iako je realizacija projekata podrazumijevala enormno smanjenje emisija zagađujućih materija u zrak, to se nije desilo, jer je paralelno došlo do nastanka većih energetskih objekata koji svojim radom doprinose većem zagađenju.
"Nedostatna su sredstva i mjere koje mi poduzimamo. Naša nadležnost je rješavanje problema daljinskog grijanja, što i činimo. Naravno, imamo problem i velikih energetskih objekata koji nisu u našoj nadležnosti", kaže Fehratović.
Kao jedan od najvećih zagađivača na području ovog kantona navedena je Global ispat koksna industrija (GIKIL) koja od 26. januara ove godine radi bez okolinske dozvole.
"Izdavanje okolinske dozvole je u isključivoj nadležnosti federalnog nivoa. Nažalost, kantonalno ministarstvo i vlada po ovom pitanju ne mogu bitno utjecati, osim da dobijamo odgovarajuće informacije dokle je to stiglo. Mi se s ovim ne mirimo, imamo redovne kontakte s federalnom inspekcijom. Stalno im sugerišemo da konačno privedu taj postupak kraju, a stalno šaljemo i dopise prema resornom federalnom ministarstvu da se riješi pitanje zagađenja od GIKIL-a", tvrdi Fehratović.
Potreban veći pritisak na zagađivače
Načelnik Općine Lukavac Edin Delić jedno od rješenja problema zagađenja zraka vidi u implementaciji zakonske obaveze prema zagađivačima u smislu redovnog monitoringa emisija.
"Vi ako ne znate u realnom vremenu gdje je ko šta ispustio, ne možete to tehnički, stručno, naučno i krivično-pravno utvrditi. Jedan od mojih zahtjeva je da resorna ministarstva izvrše pritisak na zagađivače da izvrše instalaciju opreme za kontinuirani monitoring i tek tada možemo očekivati reakciju inspekcija", ističe Delić.
Smatra i da su iz iskustava od ranijih godina naučili sve što je trebalo, međutim, pitanje je koliko postoji političke volje da se stvari dovedu u red.
"Pitanje je političke volje da ministarstvo koje je zaduženo za zaštitu okoliša počne postupati pravilno i primjenjivati zakon. Također, pitanje je i koliko smo svi spremni žrtvovati opstojnost nekih privrednih subjekata da bismo sačuvali ekologiju. Strašan ekonomski udar bi bio da se dovede u pitanje dalji rad npr. GIKIL-a. Takvu odluku uopće ne bih donio bez općeg konsenzusa građana, a znamo da ima načina da se on postigne. Oni koji sad ne ulažu u zaštitu okoliša računaju i na taj faktor", smatra Delić.
Utjecaj i na reproduktivno zdravlje
Profesorica na Medinskom fakultetu u Tuzli i specijalistica medicine rada Nurka Pranjić kaže da su rezultati zagađenja zraka iz godine u godinu sve lošiji, više je oboljelih građana, međutim, na to niko ne obraća pažnju.
"Mi imamo rastuće koncentracije prosječne godišnje vrijednosti svih polutanata, a ja se posebno baziram na ključne za zdravlje – lebdeće čestice. One same po sebi izazivaju oboljenja srca i pluća, dovode to nastanka karcinoma, a utječu i na reproduktivno zdravlje te dovode do nastanka raznih oboljenja kod djece", upozorava Pranjić.
S obzirom na to da se ne mogu baš osloniti na pomoć nadležnih, građani Sarajeva, Zenice, Tuzle, Živinica i Lukavca i ove godine će biti prepušteni milosti vremenskih uslova koji diktiraju nivo zagađenosti zraka.
