Građevinskim radnicima je najteže: Posao se mora raditi, a o zdravlju niko ne razmišlja
Gradilišta u Bosni i Hercegovini nerijetko su mjesta na kojima je vidljivo kršenje propisa, a to je evidentno i ovih dana, kada temperature zraka dostižu i 40 stepeni celzija.
Zdravstveni radnici odavno upozoravaju da se ovom profilu bh. radnika mora posvetiti znatno veća pažnja, prije svega prilagođavanjem uslova rada i skraćivanjem radnog vremena, međutim za njihovo zdravlje mnogi poslodavci očito ne mare.
Nekoliko radilišta trenutno je aktivno i na području Tuzle, a vidno iscrpljeni od toplote, radnici teško da će razgovarati s novinarima. Na užarenom betonu, ipak kroz razgovor s jednim od građevinaca saznajemo da su za njegovu ekipu ovi dani nepodnošljivi.
"Teško jeste, jer smo cijelog dana na suncu, ali čovjek se apsolutno na sve navikne. Sunce, vrućine, zima i snijeg ono su što prati naš rad. Posao je da se radi, a od nas se traži da ispoštujemo rokove. Znate i sami kako je u BiH, svima nam je posao veoma bitan kako bismo prehranili porodicu, isplatili ratu kredita… ", ističe naš sagovornik.
Na problem angažmana radnika svih profila na izuzetno visokim temperaturama zraka, u najtoplijim dijelovima dana i bez adekvatne opreme, ukazuju i iz Samostalnog sindikata građevinarstva i industrije građevinskog materijala BiH.
"Krajnje je vrijeme da poslodavci i nadležni poduzmu potrebne mjere kako bi se spriječile tragedije, jer vidimo da se propisi krše na gradilištima. Obavljajući svoje radne zadatke, na neadekvatan način na otvorenom, a kako bi sebi i svojim porodicama osigurali uslove za egzistenciju, radnici ugrožavaju svoje živote", upozorava u razgovoru za Klix.ba Murat Škamo, predsjednik spomenutog sindikata.
Početkom jula Federalno ministarstvo rada i socijalne politike izdalo je preporuku poslodavcima o provođenju mjera zaštite od visokih temperatura, dok su iz sindikata predlagali ukidanje radnog vremena u najtoplijem dijelu dana, odnosno od 12 do 16 sati. Međutim, za poslodavce je to mrtvo slovo na papiru.
"Inspekcije su najbitnije u cijeloj ovoj priči, jer bi one najviše doprinijele poštivanju svih propisa koji postoje. Međutim, očito je da oni ne ulažu dovoljno napora kako bi se trenutno stanje promijenilo. Moraju djelovati represivnije, jer bez toga poboljšanja u oblasti građevinarstva i dolaska do humanijih uslova rada, zasigurno neće biti", naglašava Škamo.
Kako je potvrđeno za Klix.ba, na svu sreću, nehumani uslovi rada do danas u Tuzlanskom, ali i Sarajevskom kantonu, nisu imali za posljedicu nastajanje toplotnih udara i drugih ugrožavajućih stanja kod građevinskih, ali i radnika u drugim privrednim granama, koji su prinuđeni raditi na otvorenom.
"Toplotni udar je stanje koje je opasno po život zbog dugotrajne i prekomjerne izloženosti toplini, a tome su izloženi građevinski radnici. Međutim, glavna prevencija kako ne bi došlo do zdravstvenih komplikacija i smrtnog ishoda kod radnika je rehidracija, odnosno unošenje dovoljne količine tečnosti, korištenje zaštitne opreme – šljema i laganije odjeće, uz regulaciju radnog vremena koje je u svemu i najvažnije", ističe za Klix.ba Admir Sadiković, ljekar u Hitnoj pomoći Kantona Sarajevo.
Za razliku od preporuka federalnog resornog ministarstva, novi Zakon o zaštiti na radu FBiH, za sindikat je dobar na papiru, ali ga je potrebno početi primjenjivati u praksi, kako bi se postiglo smanjenje povreda i nastupanja smrtnih ishoda u građevinarstvu.
To bi moglo uslijediti tek koncem ove godine, s obzirom na to da poslodavci imaju roka do novembra ove godine za prilagođavanje pravilnika i akata u preduzećima.
