Šta kaže Ustav
41

Gradonačelnik i predsjedavajući GV Visoko prvi put dolaze iz istog naroda: Vijećnik SDP-a će se žaliti

Piše: E. M.
Gradska uprava Visoko
Gradska uprava Visoko
Vijećnik Socijaldemokratske partije Tarik Halilović najavio je žalbu Ustavnom sudu FBiH jer su u Visokom gradonačelnik i predsjedavajući Gradskog vijeća izabrani iz istog naroda. Iz Grada Visokog ističu da je sve urađeno u skladu s Ustavom FBiH.

Vijećnici Gradskog vijeća Visoko su na konstituirajućoj sjednici izabrali rukovodstvo vijeća. Tajnim glasanjem u skladu s članom 137. Poslovnika GV Visoko izabrani su predsjedavajući i zamjenik predjsedavajućeg Gradskog vijeća.

Prijedlozi su bili Almir Ljeskovica (SDA), Tarik Halilović (SDP) i Nikola Pekić (Snaga naroda). Nakon tajnog glasanja za predsjedavajućeg je izabran Almir Ljeskovica.

Prema tvrdnjama Halilovića, Ljeskovica i gradonačelnik Ganić dolaze iz reda istog naroda što je suprotno Ustavu FBiH zbog čega je najavio žalbu Ustavnom sudu FBiH.

"Kao partneri smo izrazili zabrinutost da bi se ovo moglo dogoditi i dogodilo se nakon jučerašnjeg izbora. Njegov izbor nije ustavan ni po FBiH, ni po kantonalnom ustavu niti statutu Visokog. Imali smo paradoks da smo izgovorili zakletvu da ćemo poštovati ustave, a onda smo to poništili", kazao je Halilović te dodao:

"Mi ćemo kao klub SDP-a s partnerima podnijeti apelaciju Ustavnom sudu FBiH da se pokrene postupak, a danas su vijećnici NiP-a informisali i sekretarijat Gradskog vijeća da poništi odluku i da ponovo glasamo."

Dodao je i da im većina koju čini koalicija SBiH, SDA i SN nije upitna, kao ni to što je za dopredsjedavajućeg izabran Nikola Pekić, koji se izjašnjava kao Srbin, te da je ovo prvi put od rata do danas da su gradonačelnik i predsjedavajući iz istog naroda.

S druge strane, Ljeskovica kaže da je sve urađeno u skladu s Ustavom FBiH, koji omogućava da u sredinama gdje grad ima više od 80 posto stanovništva jednog naroda, gradonačelnik i predsjedavajući mogu biti iz istog reda.

"Ustav FBiH je vrlo jasan. Prema tome, posljednji popis, objavljen u Službenim novinama BiH, je popis iz 2013. godine, a prema istom u Visokom je preko 91% Bošnjaka. Ukoliko bilo ko smatra drugačije, ima demokratske mogućnosti. Mi smo legalisti i prema tome nemamo problem sa Ustavom i zakonima. Ali isto tako, podsjetit ću i na Konvenciju o ljudskim pravima, koja je i sastavni dio Ustava BiH, a u smislu zabrane diskriminacije po bilo kojem osnovu, pa i etničkom. Nadalje, kroz 2/3 podršku vijećnika, čiji mandati nose preko 10.000 glasova birača, jasno se vidi opredjeljenje građana, birača, i njihovih predstavnika u GV Visoko", kaže Ljeskovica.

Šta kaže Ustav FBiH?

U Ustavu FBiH, dijelu koji definiše općinsku vlast, Članak 3. stav 5 se navodi:

"Općinski načelnik i predsjedatelj općinskog vijeća u općinama ili općinskim vijećima višenacionalnog sastava ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda odnosno iz reda ostalih, izuzev u onim općinama u kojima jedan konstitutivni narod čini više od 80 posto stanovništva, prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini".

Prema popisu iz 2013. godine u Visokom, koji se prema Ustavu FBiH po svemu sudeći ne koristi za izračunavanje pri izboru na funkcije, zabilježeno je više od 80 posto Bošnjaka, tačnije 91,88 posto (36.697 od 39.938 stanovnika), dok popis iz 1991. godine, koji bi trebao biti korišten, ne tretira uopšte pojam Bošnjaka.

Pravni vakuum u FBiH već dugo vremena je taj što se izbori provode po popisu iz 2013. godine, što je suprotno Ustavu, koji još uvijek definiše popis iz 1991. godine.

Naime, u Ustavu FBiH se u poglavlju IX, članu 7, stavu 1 navodi da se popis iz 1991. godine uzima kao posljednji popis stanovništva kod svih izračunavanja, osim za izbor delegata u Dom naroda FBiH.

"Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede".

Zatim amandmanski stav 2:

"Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, objavljeni rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini koristit će se za izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke a potrebna su za izbor delegata u Dom naroda".

Ovakva odredba, prema kojoj se koristi popis iz 1991. godine, stoji s ciljem efikasnog povratka protjeranih stanovnika sa svojih ognjišta i trebala bi biti obrisana onda kada se uspješno provede Aneks 7. Međutim, odredba se može zaobići na način da predsjedavajući GV i gradonačelnik mogu biti iz istog naroda ukoliko u GV nije uopšte izabran vijećnik koji dolazi iz drugog naroda u odnosu na gradonačelnika.