Ukinuta diskriminacija
79

Gradske službe u Tuzli više ne traže upisivanje imena oba roditelja u formularima

A. K.
Tuzla (Foto: A. K./Klix.ba)
Tuzla (Foto: A. K./Klix.ba)
Gradska uprava Tuzle donijela je odluku na snovu koje građani više nisu primorani u obrascima i formularima lokalnih službi upisati ime oba roditelja, već samo jednog.

Riječ je o potezu koji je uslijedio nakon inicijative mladog vijećnika u Gradskom vijeću Tuzle Anela Ibeljića, koji se vodio dugotrajnom borbom Udruženja Zaboravljena djeca rata. Kako su naveli iz ovog udruženja, dosadašnja praksa je bila diskriminatorna.

Kako ističu, pored neravnopravnosti, djeca rata, ali i djeca s jednim roditeljem su bila primorana da objašnjavaju zašto ostavljaju rubriku predviđenu za ime oca praznu, što ih, kažu, dodatno traumatizira.

"Za mene je ova inicijativa bitna jer ne želim cijeli život biti obilježena imenom osobe koja je počinila najstrašniji zločin nad mojom majkom. Isto tako, bitna mi je jer sam željela otvoriti prostor da naše majke konačno dobiju svoje mjesto u društvenom i zakonskom kontekstu. Nije fer da svi moramo pisati ime oca ili kao ja stavljati 'X', jer na taj način nam se uskraćuje pravo izbora ili za mene - uskraćuje mi se mogućnost da pišem ime svoje heroine, svoje majke, koja je pored svega što je preživjela, poletjela kao fenix i omogućila mi život i sreću, hrabrost i snagu", kaže Ajna Jusić, predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata.

Ibeljić je inicijativu Gradskom vijeću Tuzle uputio 30. juna prošle godine, navodi da se osnovna potreba za uspješnom realizacijom javlja zbog diskriminacije koju prolaze djeca rođena zbog rata, ali i umanjivanjem uloge majke u zakonodavnom sistemu BiH.

"Nakon razgovora sa članovima udruženja, odmah sam na sjednici Gradskoj vijeća predložio ovu inicijativu, koja je usvojena i od danas implementirana. Nema razloga da ne napravimo promjenu kojom ćemo otkloniti prepreke, spriječiti retraumatiziranje i pomoći djeci rata, ali i djeci koja imaju jednog roditelja. Moj posao je da pomognem i trudim se da to uradim onoliko koliko je u mojoj moći", rekao je Ibeljić.

Iz Udruženja Zaboravljena djeca rata na kraju su poručili da je ovo mali korak u borbi protiv sistema koji diskriminiše, ali veliki za one nad kojima se ta diskriminacija već dugotrajno i sistemski vrši.