Granić: Silajdžić se zalagao za građansku državu, turski predsjednik me molio da pomognem Bošnjacima
Govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini, Granić je rekao kako su na djelu dvije jednako destruktivne stvari, jedna je separatizam Republike Srpske, a s druge strane pokušaj unitarizacije i stvaranja građanske države što se tiče bošnjačke politike, što je protivno duhu i slovu Dejtonskog i Washingtonskog sporazuma.
O tome kakav će biti koncept Bosne i Hercegovine prvi put smo razgovarali u Washingtonu, prisjetio se te dodao kako je zagovarao, uz čvrstu podršku Krešimira Zubaka, koji je predstavljao Hrvate iz Bosne i Hercegovine, da to bude država suverenih konstitutivnih naroda, dok je Haris Silajdžić zagovarao građansku državu.
"Uz pomoć SAD-a uspjeli smo postići koncept koji je u Washingtonskom sporazumu i koji je potpuno prenesen bez rasprave u Dejtonu, da je Bosna i Hercegovina teritorijalno integrirana država koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i drugih, da svi građani BiH imaju jednaka ljudska i građanska prava, to je duh i slovo Dejtonsko-pariskog sporazuma, koje su podržale sve velike sile i to je nešto što je nažalost promijenjeno izmjenama koje su donosili visoki predstavnici, tako da je u ovom trenutku hrvatski narod u BiH izgubio neke bitne elemente konstitutivnosti, da su mu Bošnjaci u tri navrata izabrali članove predsjedništva, a to nije dogovoreno u Dejtonu", kazao je.
Visoki predstavnici imaju tzv. bonske ovlasti, vrlo visoke, ali ne da mijenjaju Ustav i ne da mijenjaju temelj Dejtonsko-pariskog sporazuma i to je sadašnja situacija u BiH, naglasio je Granić.
Govoreći o odgovornosti za ovakvu situaciju rekao je kako se nakon 2000. godine pažnja Sjedinjenih Američkih Država za ovaj prostor, posebno BiH, bila je znatno manja, a Evropska unija nikada nije imala dovoljno snage da nametne bilo kakvu političku volju, niti je imala snage da zaustavi rat u BiH, to je učinio SAD organizacijom Washingtonskih sporazuma, a Hrvatska je bila najsnažniji partner u tom procesu, kasnije naravno i Dejtonski sporazum.
Dodatno se dogodilo da je Ruska Federacija, koja je bila članica kontaktne grupe za vrijeme pregovora u Dejtonu, ali i prije toga kada je Richard Holbrooke postao glavni američki pregovarač, igrala izrazito konstruktivnu ulogu u tom procesu. Danas je Ruska Federacija snažno prisutna na ovom prostoru, posebno u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj, gdje ima svoje interese, kaže.
Istaknuo je i pitanje islamskih zemalja te naglasio kako Turska iz vremena predsjednika Süleymana Demirela nije jednaka Turskoj Recepa Tayyipa Erdogana.
"Predsjednik Demirel imao je izrazito pozitivnu ulogu u zaustavljanju sukoba između Hrvata i Bošnjaka. Molio je predsjednika Tuđmana na sastanku u julu 1995., a kasnije i mene da pomognemo Bošnjacima da opstanu kao narod nakon masakra u Srebrenici, najvećeg zločina nakon Drugog svjetskog rata u Evropi, te podsjetio na ulogu Hrvatske u pružanju pomoći, izjavio je.
Za sadašnju situaciju kaže kako je to splet različitih geostrateških interesa.
"Svijet se geostrateški promijenio u posljednjih 30 godina, realnost je da svugdje postoje napetosti, a svi ti geostrateški elementi imaju utjecaja, zato je u ovom trenutku itekako važno potaknuti dijalog i naći rješenja konstitutivnih naroda u BiH, uz pomoć i SAD-a, EU, a naravno da će Ruska Federacija kroz Republiku Srpsku imati na to utjecaja i da će Turska, odnosno islamske zemlje, imati utjecaj na Bošnjake u traženju bilo kakvog rješenja", naglasio je on.
