Granica, hapšenja, imovina: Sporna pitanja o kojima tek predstoje razgovori sa Srbijom
Premijer Srbije Aleksandar Vučić jučer je po dolasku u Sarajevo izjavio da će biti potrebne najmanje tri zajedničke sjednice kako bi se predstavnici obje strane međusobno upoznali i počeli raditi na složenijim pitanjima.
Tokom prve posjete nije, barem zvanično, razgovarano o teškim pitanjima koja su aktuelna već godinama.
Pitanje granice između BiH i Srbije još uvijek nije riješeno. Naša država je s Crnom Gorom zaključila sporazum o granici, ali isto treba da se uradi i sa Srbijom i Hrvatskom. Posebno je sporno određivanje granice tokom rijeke Drine, ali i pitanje imovine koju bh. građani imaju na desnoj strani Drine u području Janje kod Bijeljine.
Razgraničenje na rijeci povlači za sobom i pitanje ko ima pravo da koristi izuzetno veliki hidropotencijal rijeke Drine. Trenutno skoro cjelokupan hidropotencijal Drine koristi Srbija, a naknadu koju je sve do 1992. Srbija redovno plaćala bh. općinama u slivu rijeke Drine još je jedno od pitanja koje tek treba riješiti.
Spor u vezi s vlasništvom nad hidrocentralama na rijeci Drini nije riješen kroz proces sukcesije. Hidrocentrala kod Zvornika građena je iz sredstava tadašnjeg saveznog fonda, ali cjelokupnu električnu energiju koristi isključivo Srbija. Skoro identična situacija je i sa hidrocentralom kod Bajine Bašte.
Odnosi dviju država već godinama otežavaju i difuzne potjernice koje je Srbija raspisala za više osoba iz BiH. Po istim potjernicama uhapšeni su Jovan Divjak, Ejup Ganić, Naser Orić i još nekoliko osoba. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije potpisali su protokol o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, ali hapšenja bh. državljana po potjernicama iz Srbije pokazuju da sva sporna pitanja nisu riješena.
Prema riječima predsjednika Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH Svetozara Nišića, i pored dobrih vijesti iz Slovenije, iz Srbije za sada nema ništa konkretno vezano za isplatu stare devizne štednje štedišama bivše Investbanke, iako je tokom prošlog mjeseca Komitet ministara Vijeća Evrope naložio Srbiji da ubrza ovaj proces. Nišić tvrdi da Srbija svjesno opstruira isplatu stare devizne štednje bh. državljanima.
Bosni i Hercegovini čak ni nakon 14 godina od potpisivanja Ugovora o sukcesiji bivše Jugoslavije nije vraćana njena imovina. Prema podacima iz 2012. godine nevraćena imovina BiH procijenjena je na 500 miliona eura.
"Tokom proteklog perioda vršen je popis imovine i započet postupak vraćanja u posjed te imovine, te njen upis na BiH. Međutim, taj proces je dijelom zaustavljen s obzirom na to da su sudovi u BiH, Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji zauzeli stav da Sporazum o sukcesiji nije dovoljan osnov za upis te imovine. Ističe se da je neophodno zaključiti bilateralne sporazume o implementaciji Sporazuma o pitanjima sukcesije“, rečeno nam je u Pravobranilaštvu BiH.
Prema podacima Agencija za privatizaciju FBiH kažu da je vrijednost državne imovine BiH u Hrvatskoj i Srbiji 189.964.201,00 KM.
Sporan je također i odnos Srbije prema genocidu u Srebrenici s obzirom na to da ova država još uvijek nije spremna suočiti se s istinom o genocidu.
Premijer Srbije Aleksandar Vučić još nije pokazao spremnost da prizna genocid u Srebrenici, a bio je među zagovornicima negativnog ruskog stava prema srebreničkoj rezoluciji u UN-u.
Politički zvaničnici u BiH stava su kako nije kompatibilno da Vučić gradi pomirenje, a pri tome negira genocid.
