On je pojasnio da iz onoga što je izašlo u javnosti nemaju uvid u potpuni tekst nacrta Odluke o određivanju broja delegata koji se bira iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih koje biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona.
"Ne znamo da li ista uključuje preraspodjelu mandata, onda kada neka kantonalna skupština ima zastupnike iz naroda koji nisu obuhvaćeni predloženim kantonalnim kvotama", stoji u Gratzovom saopćenju.
Podsjeća na Ustav Federacije BiH, koji je, kaže jasan, a u njemu stoji da će u Domu naroda biti najmanje jedan delegat iz svakog od konstitutivnih naroda i ostalih iz svake kantonalne skupštine koja ih ima.
"Dakle, ako skupštine TK, USK, ZDK, KS i BPK imaju po najmanje jednog Hrvata u svojim skupštinama, onda će te skupštine dati po najmanje jednog Hrvata u Domu naroda, bez obzira na etničku strukturu stanovništva u tim kantonima", istakao je Gratz.
Dodao je da to nije stvar preglasavanja, već osiguranje temeljnog prava da svaki građanin može birati i biti biran, samo da se ovdje taj ustavni princip primjenjuje na posredne izbore za delegate.
"Ukoliko CIK usvoji ovu vrstu odluke, on direktno krši Ustav Federacije BiH. Ako se ovakva odluka usvoji, ne smije se krenuti u izbor delegata nakon izbora sve dok Ustavni sud ne da konačnu riječ o samoj odluci", zaključio je Gratz.
