Grbo: Postoji opasnost od pokretanja lavina na planinama, sačekajte da se slegne snijeg

"Snijeg je veoma pokretan i osjetljiv na opterećenje i dodir. Opasnost na planinama posebno su neuređena i neobilježena područja. Planinarima predlažemo da sačekaju tri do četiri dana, da se slegne snijeg, pa i onda opet postoji opasnost od odrona koji mnogi nazivaju lavinama. Isključivo se treba  kretati uređenim stazama na skijalištima i  sačekati najmanje 48 sati  da se snijeg slegne i poveže", naglasio je Grbo u izjavi za Fenu.  

Grbo upozorava i vozače na oprez i pažnju tokom vožnje, a izdvaja saobraćajnice uz Lašvu ‘zato što se snijeg nije imao za što vezati, pa je ostao na lišću i samo se čeka određena težina da ga pokrene’, kao i kanjoj Bistrice.

"Vozači bi trebalo da budu jako pažljivi u vožnji, da se ne zaustavljaju u kanjonima, posebno radi lijepe fotografije, neka na to zaborave", kazao je.

Lavina je internacionalni naziv za odron snijeg, a nastaje na padinama nagiba više od deset stepeni (veoma blag nagib), ali i nagibima do šesdeset stepeni. Postoje lavine od rastresitog snijega, te rahlog snijega (pri niskim temperaturama zraka) koje guše a nastaju pretvaranjem pahuljica snijega u prašinu), zatim pločaste lavine i vlažne, odnosno mokre lavine koje dosežu veliku težinu.

Lavine su česte na Bjelašnici, Treskavici, Prenju (jedna od najopasnijih i tu zimi idu samo rijetki i najbolji poznavaoci), Visočici, Magliću. Među rizičnim u zimskim uvjetima je i Jahorina gdje je zbog vremenskih neprilika za vrijeme Olimpijskih igara 1984. godine, kako se Grbo prisjetio, nekoliko puta odgađan spust, a snježna masa odnijela je konstrukcije postavljene za kamere namijenjene za snimanje dionica spusta.

U ovdašnjoj terminologiji ranije su se koristili različiti termini za lavinu i još se koriste u pojedinim ruralnim sredinama. Tako su se npr. koristili pojmovi usov i plaz, pa su ljudi govorili ‘pokupio ga usov i zatrpao snijegom’.