Gruzija usvojila sporni zakon o stranim agentima, a Dodik svoj povukao krajem maja
Shalva Papuashvili potpisao je zakon nakon što je zakonodavno tijelo, pod kontrolom vladajuće stranke Gruzijski san, odbacilo veto predsjednice Salome Zourabichvili.
Nacrt zakona, koji je Parlament odobrio prošlog mjeseca, zahtijeva od medija, nevladinih organizacija i drugih neprofitnih grupa da se registruju kao "ostvarivači interesa strane sile" ako primaju više od 20% svojih sredstava iz inostranstva.
Zurabichvili, koji je sve više u sukobu s vladajućom strankom, stavio je veto, optužujući vladajuću stranku da ugrožava budućnost zemlje i "ometa put ka punopravnom članstvu u slobodnom i demokratskom svijetu".
Vlada tvrdi da je zakon neophodan da bi se zaustavilo ono što smatra štetnim stranim akterima koji pokušavaju da destabilizuju južnokavkazsku državu od 3,7 miliona, ali mnogi gruzijski novinari i aktivisti kažu da je pravi cilj zakona da ih stigmatizuje i ograniči debatu uoči parlamentarni izbori zakazani za oktobar.
Protivnici su zakon osudili kao "ruski zakon" jer liči na mjere koje je Kremlj progurao za obračun sa nezavisnim medijima, neprofitnim organizacijama i aktivistima. Kritičari kažu da je tu mjeru možda pokrenula Moskva kako bi osujetila šanse Gruzije za dalju integraciju sa Zapadom.
Premijer Irakli Kobakhidze u ponedjeljak je ponovo odbacio kritike kao "nepotrebne emocije koje su imale samo vještačku osnovu".
"Sada je zakon već stupio na snagu i svi moramo djelovati pragmatično, hladnog uma i ostaviti po strani nepotrebne emocije", rekao je on.
Tokom vikenda, opozicioni Ujedinjeni nacionalni pokret saopćio je da je gomila maskiranih ljudi napala njenu centralnu kancelariju u Tbilisiju, razbijajući prozore i oštetivši imovinu. Navodi se da su napadači povezani sa vladajućom strankom. Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je istragu o optužbama za materijalnu štetu.
Kontroverzni zakon gotovo je identičan onom koji je vladajuća stranka bila pod pritiskom da se povuče prošle godine nakon masovnih uličnih protesta. Obnovljene demonstracije ponovo su zahvatile Gruziju dok je ovaj put zakon prošao kroz parlament. Demonstranti su se sukobili s policijom, koja je upotrijebila suzavac i vodene topove da ih rastjera.
Papuashvili, predsjednik parlamenta, potvrdio je nakon potpisivanja zakona da je njegova glavna svrha "povećati otpor političkog, ekonomskog i društvenog sistema Gruzije na vanjsko uplitanje". "Ako nevladine organizacije i masovni mediji žele da učestvuju u procesu donošenja odluka i utiču na život gruzijskog naroda finansiranjem stranih vlada, moraju ispuniti minimalni standard transparentnosti — javnost mora znati ko stoji iza svakog aktera", rekao je.
Fondacija za civilno društvo Gruzije, nevladina grupa, saopćila je u četvrtak da se sprema osporiti zakon pred ustavnim sudom zemlje.
Spoljnopolitički ogranak Evropske unije rekao je da usvajanje zakona "negativno utiče na napredak Gruzije na putu ka EU".
EU je ponudila Gruziji status kandidata prošlog decembra, jasno stavivši do znanja da Tbilisi treba da provede ključne preporuke politike kako bi njegova nastojanja za članstvo napredovala.
Nakon što je parlament prošlog mjeseca usvojio zakon, državni sekretar SAD-a Antony Blinken najavio je da će gruzijskim zvaničnicima "koji su odgovorni ili saučesnici u podrivanju demokratije u Gruziji" biti uvedene putne sankcije.
On je izrazio nadu da će gruzijska vlada preokrenuti kurs i "preduzeti korake kako bi krenula naprijed prema demokratskim i evroatlantskim težnjama svoje nacije".
Opozicioni Ujedinjeni nacionalni pokret opisao je nacrt kao dio napora Gruzijskog sna da uvuče zemlju u rusku sferu utjecaja.
Podsjećamo, skoro isti ovakav zakon trebao se naći pred Narodnom skupštinom Republike Srpska (NSRS), ali je povučen s dnevnog reda 28. maja.
Selektor Hrvatske o navijačima bh. reprezentacije: Oni su ono što im sam naziv kaže
