Guardian: Clinton je želio da Srbi dobiju više od pola teritorije BiH, a zatim i da se otcijepe
Bill Clinton i njegov tim za vanjsku politiku je htio da po svaku cijenu, prije nego što počne njegova predizborna kampanja, pronađe rješenje za sukob u BiH, čak iako bi to značilo nagrađivanje Srba za etničko čišćenje. Telefonski razgovori iz vremena masovnih pogubljenja otkrivaju da je Clinton bio nezadovoljan Armijom RBiH jer nisu uspjeli da odbrane Srebrenicu. Iste sedmice kada je Srebrenica pala Clintonov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Anthony Lake privodio je kraju završnu strategiju izvlačenja SAD-a iz bosanske katastrofe, otkriva The Guardian.
Lake je na strategiji počeo raditi nekoliko sedmica prije napada na Srebrenicu, a bila je usmjerena na uspostavljanje mirovnog sporazuma koji se zasnivao na približno ravnomjernoj raspodjeli teritorija. Ukoliko im to ne bi uspjelo, plan je bio da povuku UNPROFOR, ukinu embargo na oružje i da zračnim napadima daju početnu podršku Bošnjacima i Hrvatima kako bi mogli sami da se bore protiv Srba.
Međutim, cijena te početne podrške bi bila skupa. To bi značilo da kasnije Bošnjaci moraju pristati na određene ustupke među kojima je i predaja teritorija za koje su se borili.
Prema tom planu, Federacija bi trebala da prihvati manje od pola države, a SAD bi također napravio pritisak na Bošnjake da nakon 2-3 godine dozvole Srbima referendum o otcjepljenju, piše u spisima Clintonove predsjedničke biblioteke.
"Ako Bošnjaci ne mogu uvjeriti srpsko stanovništvo da im je budućnost u reintegraciji onda nema smisla da blokiraju mirno razdvajanje po čehoslovačkom modelu", napisano je.
Ovaj prijedlog je zapravo alarmirao neke članove uprave.
"To je vrlo klizav teren. Srbi su etničkim čišćenjem zauzeli ogroman teritorij, a mi treba da održavamo referendum kojim bi potvrdili takvu agresiju?", napisala je Madeleine Albright, koja je prisustvovala sastancima Bijele kuće o Bosni i Hercegovini, kolegi Davidu Schefnerru koji je bio savjetnik ambasadora Ujedinjenih nacija.
Bošnjačkom vodstvu plan nije imao smisla, pogotovo to što u periodu masovnih ubistava u Srebrenici Amerika pritišće predsjednika Aliju Izetbegovića da prihvati referendum o otcjepljenju Srba.
"Bio je to ogroman, ogroman pritisak i u potpuno pogrešnom trenutku", rekao je tadašnji portparol ministarstva vanjskih poslova, a kasnije Izetbegovićev savjetnik Mirza Hajrić i dodao:
"Suočili smo se sa tragedijom u Srebrenici. To je bio moralni poraz za međunarodnu zajednicu i najtragičniji događaj u ratu. Zašto bi nagrađivali ljude koji su '95. godine isplanirali i izvršili genocid?"
Hajrić je također kazao da je Izetbegović odlučno odbacio bilo kakve prijedloge o srpskom referendumu. On je trenutno ambasador u Australiji i vjeruje da je ideja koja je došla iz Washingtona rezultat Clintonove želje da rat u Bosni i Hercegovini skloni sa američkih televizijskih kanala prije nego počne njegova izborna kampanja.
Iz telefonskih razgovora Clintona s britanskim premijerom Johnom Majorom 14. jula čini se da i Clinton nije svjestan razmjera masakra i da je pokušao umanjiti njegov značaj. On se žalio na bošnjačku vojsku jer su pobjegli umjesto da se bore sa Srbima, navodi The Guardian.
"U Srebrenici je bilo 3.000 bošnjačkih vojnika, ali su oni otišli bez borbe", rekao je Clinton.
Francuski predsjednik Jacques Chirac je pokušao okupiti zapadne vođe kako bi silom vratili Srebrenicu poredeći situaciju sa ratom protiv nacista, ali oko toga nije bilo dogovora, odnosno, Clinton je tvrdio da ne mogu "apstraktno braniti demokratske vrijednosti ukoliko se Bošnjaci neće boriti". Na kraju je postignut dogovor da se odbrani posljednja enklava koja se nalazila u istočnoj BiH - Goražde.
Hrvatska ofanziva na Srbe u zapadnoj BiH u augustu 1995. godine je prisilila Srbe da sjednu za pregovarački sto bez obećanja o referendumu.
Clinton je pobijedio te godine na izborima i njegovo vanjskopolitičko postignuće je bio završetak rata u Bosni i Hercegovini, ali ovi spisi govore o tome "koliko su SAD bile blizu toga da odustanu od BiH", navodi ovaj britanski list.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
