Hadžikadić pisao evropskim zvaničnicima: Čudi me da želite pregovarati iza zatvorenih vrata
Kako je napisao Hadžikadić, prije ikakvih pregovora o izmjeni Izbornog zakona trebaju se provesti presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima: Dervo Sejdić i Jakob Finci, Azra Zornić, Ilijaz Pilav, Samir Šlaku i Svetozar Pudarić.
"Svaka od ovih presuda Evropskog suda je iznimno važna, jer ukazuje na sistemski problem koji se tiče prava na pravične izbore. Provedba ovih odluka je neophodna, da bi BiH prestala biti "zarobljena država" i krenula u smjeru evropskih vrijednosti i vladavine prava. Izborni zakon treba mijenjati samo u skladu sa standardima EU, koje definiraju sud u Strazburu i Venecijanska komisija koja je jasno rekla: Individualna i kolektivna prava moraju biti zaštićena, prema načelima pluralističke demokratije, bez daljnjeg produbljivanja etno-principa", napisao je Hadžikadić.
Dodao je da je iznenađen činjenicom da je EU ured u Sarajevu spreman pregovarati o izbornim reformama, isključujući ustavne, samo s vladajućim strankama SNSD, HDZ i SDA, iza zatvorenih vrata. To ukazuje na spremnost pojedinaca da zauvijek zatvore vrata EU ovom dijelu Zapadnog Balkana, a zarad svoje diplomatske karijere.
"Trenutni Ustav BiH, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, nikada nije bio zamišljen kao trajan, nego kao tranzicijski od rata ka miru. Taj ustav nije dobar osnov za funkcionalnu državu i sprečava demokratiju i vladavinu prava. BiH su potrebni ustav i izborni zakon koji predstavljaju balans između kolektivnih i individualnih prava na način da omoguće jaku demokratiju i vladavinu prava. Zaštita individualnih prava podrazumijeva i zaštitu kolektivnih prava, na način koji je uređen Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i sloboda", dodaje predsjednik PZP-a.
Posebno je istakao važnu ulogu međunarodne zajednice na tom putu, u smislu formiranja osnovnih principa buduće ustavne reforme i novog izbornog zakona, koji ne počivaju na lažnom balansu između kolektivnih etničkih i individualnih prava građana.
"Zato se u pregovore o izmjeni Ustava i Izbornog zakona BiH moraju uključiti svi politički subjekti i civilno društvo/građani i moraju se odvijati u državnim institucijama. U praksi već osjećamo posljedice posljednjeg dogovora s odabranima iza zatvorenih vrata pod pokroviteljstvom EU ureda u Sarajevu. Mostarski sporazum, potpisan u ljeto 2020. se sastoji iz tri dijela i samo prvi dio je do sada implementiran", ističe Hadžikadić.
Naglašava da je prvi dio donio izbore u Mostar, ali nije donio demokratiju i nije osigurao da se čuje volja građana koji su izašli na izbore. Dokazane su manipulacije glasovima, na malom uzorku kontroliranih kutija. Bez obzira na to, Međunarodna zajednica u BiH nije podržala zahtjev za ponovno brojanje glasova poslan od šest stranaka koje su učestvovale na lokalnim izborima u Mostaru.
"Ovo šalje pogrešnu poruku, da volja građana i vladavina zakona nisu važni Međunarodnoj zajednici u BiH. Drugi dio 'Mostarskog sporazuma' se odnosi na izmjenu Statuta Grada Mostara. Ukoliko se usvoji novi Statut Mostara, u obliku u kojem je napisan u Mostarskom sporazumu, bit ćemo svjedoci podizanja novog Berlinskog zida u Mostaru duž ratnih crta, zahvaljujući EU i njihovim političkim partnerima. Treći dio 'Mostarskog sporazuma' se odnosi na usvajanje novog izbornog zakona, bez izmjena Ustava. Principi navedeni u ovom dijelu sporazuma su u potpunosti protivni demokratskim vrijednostima EU i uvjetima sadržanim u Mišljenju Venecijanske komisije za BiH", naglašava Hadžikadić.
Zaključio je da, ako se dopusti da EU ured u Sarajevu udovolji interesima autoritarnih etno-nacionalnih vođa u BiH i podrži izborni zakon koji učvršćuje etno-princip, svjedočit ćemo krahu demokratije i daljnjoj etničkoj podjeli zemlje.
"Novi izborni zakon treba onemogućiti manipulacije glasovima građana, a ustav treba omogućiti funkcionalnu državu BiH, čiji su građani ravnopravni na cijeloj njenoj teritoriji. Jedino takva BiH bit će spremna za članstvo u EU. Platforma za progres je u svakodnevnom kontaktu s građanima BiH i naša zajednička poruka je da ne želimo retrogradne politike i dvostruke standarde za građane BiH, želimo vladavinu prava i članstvo u EU", zaključuje Hadžikadić.
