Sud je 22. decembra 2010. godine potvrdio optužnicu kojom se Čaušević i Palislamović terete za krivično djelo terorizam, a ona je izmijenjena u činjeničnom dijelu 24. septembra 2012. godine. Prema izmijenjenoj optužnici Čaušević i Palislamović su se u više navrata tokom 2010. godine sastajali u Bugojnu i dogovorili da 27. juna 2010. godine u ranim jutarnjim satima počine teroristički čin postavljanjem pripremljene improvizirane eksplozivne naprave na stražnji zid zgrade Policijske uprave Bugojno (PU Bugojno) i njenim aktiviranjem izazovu razornu eksploziju.
U toj eksploziji smrtno je stradao policajac Tarik Ljubuškić, teško ranjena njegova kolegica Edina Hindić, a lakše još pet policajaca. Sud je potvrdio da je pričinjena velika materijalna šteta na policijskoj stanici, okolnim zgradama i automobilima.
Palislamović oslobođen svih optužbi
Čaušević je oglašen krivim za planiranje, pripremanje i izvršenje ovot terorističkog napada, a oslobođen je optužbi za hakiranje stranica državnih institucija. On je dužan platiti sve troškove sudskog postupka izuzev u dijelu u kojem je oslobođen. Također, Sud je naložio da se oduzme i uništi veća količina naoružanja koje je Čaušević prikupio planirajući napad na policijsku stanicu.
Obrazlažući oslobađajuću presudu Palislamoviću, sudija Goran Radević je istakao da se Sud rukovodio pravilom da odbrana optuženog nije obavezna dokazivati nevinost, već da sav teret dokazivanja krivice pada na Tužilaštvo. Ukoliko, kako je rekao, postoji sumnja da li je optuženi počinio krivično djelo, onda se odluka donosi u korist optuženog. Drugim riječima, Tužilaštvo BiH nije uspjelo van svake razumne sumnje dokazati njegovo učešće u napadu na Policijsku stanicu u Bugojnu. Na taj način je Sud izdao rješenje da se Palislamoviću ukine mjera pritvora i da on odmah bude pušten na slobodu.
Pri izricanju maksimalne kazne Čauševiću, Sud je cijenio otežavajuće okolnosti, odnosno bezobzirnost i upornost pri činjenju krivičnog djela, kao i drsko držanje na sudu. Sud je potvrdio da je Čaušević počinio krivično djelo iz osvete prema policajcima, nakon što su uhapsili njegovog bliskog prijatelja Rijada Rustempašića, kao i da je počinjenjem ovakvog čina za cilj imao prisiljavanje organa vlasti Bosne i Hercegovine da nešto izvrše, kao i ozbiljno zastrašivanje stanovništva i ozbiljnu destabilizaciju osnovnih političkih, ustavnih i društvenih struktura Bosne i Hercegovine.
Tokom iznošenja završnih riječi u ovom slučaju, državni tužilac Dubravko Čampara od Suda je zatražio da Čauševića i Palislamovića kazni maksimalnim kaznama dugotrajnog zatvora, po 45 godina. Stoga je glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić istakao kako je Tužilaštvo zadovoljno izrečenom sankcijom Čauševiću, dok će se žaliti na presudu Palislamoviću. "Izrečena kazna Čauševiću je poruka da su policijske i pravosudne institucije BiH dovoljno jake i sposobne uhapsiti i drastično kazniti sve počinitelje ovakvih djela, a ona je vrlo bitna kako bi slična djela bila spriječena u budućnosti. Kad je riječ o oslobađajućoj presudi za Palislamovića, mi ćemo se svakako žaliti na tu presudu", rekao je Grubešić.
Riječ advokata
Palislamovićev advokat Kerim Čelik je novinarima kazao kako je presuda koja je izrečena njegovom branjeniku jedina razumna i pravedna. "Optužba prema Palislamoviću bila je zasnovana na nezakonitim dokazima i labavim indicijama i zato mi je drago da je donesena ovakva presuda i zbog samog Palislamovića, ali i zbog Suda BiH", kazao je on.
Čauševićevi advokati, Edin Šabanović i Ifet Feraget, najavili su žalbu na presudu ističući kako je pri njenom donošenju bilo nekoliko povreda zakona. "Sud je i za Čauševića mogao donijeti presudu kao i za Palislamovića, jer smatramo da Tužilaštvo nije decidno dokazalo da je on počinitelj ovoga djela, posebno ne da je on zapalio sporogoreći štapin i aktivirao eksplozivnu napravu. Na osnovu oslobađajuće presude Palislamoviću vidljivo je da su policajci od Čauševića premlaćivanjem iznudili priznanje da je sa Palislamovićem planirao i izvršio ovaj napad", rekao je Feraget.
Inače, Sud BiH je ranije u odvojenom postupku kao saizvršioca u ovom napadu, a na osnovu sporazuma o priznanju krivice sa Tužilaštvom, pravosnažno kaznio Adnana Haračića na 14 godina zatvora. Haračić je potom, kao svjedok Tužilaštva, svjedočio na suđenju Čauševiću i Palislamoviću.
