Podsjetio je da se Tribunal u Haagu bavio "takozvanim velikim ribama" te da je ostale prepustio lokalnim sudovima koji su procesuirali popriličan broj, ali svakako nedovoljan u odnosu na broj počinjenih zločina.
Smatra da je Haški sud odradio ogroman posao, ali da za porodice žrtava ne znači mnogo da li će neko biti u zatvoru deset ili dvadeset godina te da od toga nemaju nikakve koristi.
"Ja sam se ipak usmjerio na raskrinkavanje uloge međunarodne zajednice, države Holandije, UN-a i ostalih, a Tribunal u Haagu neka radi svoj posao", poručio je Nuhanović.
Također je naglasio da se u posljednjih nekoliko godina u Engleskoj na najvišem političkom nivou, uz odavanje počasti žrtvama Srebrenice, obilježava 11. juli.
"Srebrenica jest bio događaj globalnog karaktera, jedino mjesto na planetu u tom momentu, jula 1995. godine, koje je došlo na udar fašista, jer to što se dogodilo jest bio fašizam, i po karakteru, i po broju žrtava i po statusu zaštićene zone UN-a, dakle, zaštićene zone cijelog svijeta", objasnio je.
Također je podsjetio da je Peter Galbraight, američki ambasador u Hrvatskoj u vrijeme kada se dešava Srebrenica, jula '95., a vrlo brzo nakon toga i hrvatska akcija Oluja, izjavio da Amerikanci ne bi dozvolili da se dogodi Oluja u toj formi u kojoj se dogodila, da se prije nje nije dogodila Srebrenica.
"Prema tome genocid u Srebrenici ne bih gledao kao na izolirani događaj, jer srebrenički masakr i tri sedmice kasnije događaji oko Knina u Hrvatskoj i vojna akcija Oluja nisu nepovezani kad je u pitanju zeleno svjetlo međunarodne zajednice da se konačno spriječi plan stvaranja velike Srbije, a jedini projekt koji je uspio opstati od toga plana jest upravo Republika Srpska", naglasio je.
Govoreći o obilježavanju godišnjice genocida u Holandiji, Nuhanović kaže da samo jedna nevladina organizacija obilježava genocid s kojom i sam sarađuje dvadeset godina, i koja dovede nekoliko holandskih političara.
"Riječ je, naime, o licemjerju holandske vlasti, ali i njihovom strahu od teme Srebrenice. Ali ove je godine prvi put Milorad Dodik, šef Republike Srpske, položio cvijeće u Potočarima, na veliko iznenađenje javnosti, s obzirom da je svih ovih godina negirao srebrenički genocid", poručio je.
Govoreći o UN-u i Srebrenici, Nuhanović je naglasio da je UN zaštitio i ljude u Kninu za vrijeme hrvatske vojne akcije Oluja.
"Tri sedmice nakon Srebrenice, dok je još zapravo i trajalo ubijanje u Srebrenici, dogodio se Knin, gdje je preko hiljadu Srba, uključujući čak i naoružane vojnike, UN prihvatio i zaštitio u kanadskoj bazi, držeći ih tamo četrdeset dana i ne želeći ih izručiti na traženje hrvatske vojske, što se uzima kao pozitivan primjer u misiji UN-a u bivšoj Jugoslaviji", podsjetio je.
Ali, dodao je Nukanović, u Potočarima 13. jula 1995. godine Holanđani u UN-ovu bazu puštaju pet-šest hiljada ljudi, da bi 48 sati poslije sve te ljude izručili Srbima.
Kaže da druge države nema te da svaka namjera da se ona ugrozi je zapravo namjera da se ugrozi on, njegova porodica i društvo u kojem živi.
"Ali kada se bilo gdje u svijetu predstavljamo na engleskom jeziku, mislim pri tom i na Srbina, i Hrvata iz Bosne i Hercegovine, reći ćemo da smo Bosnians ili BiH citizens, koliko god to zvučalo rogobatno. I ne vidim druge alternative nego da zajedno opstanemo", pojasnio je.
Dodao je da je namjera da se genocidom uništi bošnjački narod dokazana, ali da taj narod nije uništen.
"Taj narod postoji i tu će postojati uvijek, i nisu dobre namjere ili ideje daljnjeg cijepanja ove teritorije. Mi smo tu gdje jesmo, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, jedni sa drugima ili jedni pored drugih, ili izmiješano, kakogod", zaključio je Nuhanović u intervjuu za slovenačku "Mladinu".
UEFA presudila protiv Kosova nakon haotičnog meča, žestoko kažnjeni i Rumuni
