Hašić: Usvajanjem predloženih zakonskih izmjena spriječiti pravni haos u FBiH

Presudom Ustavnog suda FBiH od 06. 03. 2019. godine utvrđeno je da nisu u skladu sa Ustavom FBiH pojedine zakonske odredbe u zakonima o registraciji poslovnih subjekata, o stvarnim pravima, o zemljišnim knjigama, o nasljeđivanju te Porodičnom zakonu FBiH, a u kojima je imperativno i isključivo propisana obaveza sačinjavanja notarski pravnih poslova u formi obrađene isprave u različitim oblastima. Rok za provedbu presuda, odnosno usklađivanje Zakona o notarima i pet preostalih zakona s Ustavom FBiH, ističe 16. novembra ove godine.

Vlada Federacije BiH, a u cilju usaglašavanja pomenutih zakona sa presudom Ustavnog suda, utvrdila i Parlamentu FBiH uputila prijedloge za izmjene ovih pet zakona, te prijedlog izmjena i dopuna Zakona o notarima.

Komentirajući različite ocjene o tome kako neka od predloženih rješenja "pogoduju“ advokatima ili notarima, dr.Hašić kaže kako je pogrešno shvaćanje koje jednu od ovih javnih službi na bilo koji način suprostavlja drugoj javnoj službi.

"U tom smislu predložena rješenja izmjena i dopuna pomenutih zakona su izuzetno dobra, jer na najbolji način vode računa o opravdanim interesima ovih i drugih javnih službi. Nesporno je pravo zakonodavne vlasti da uredi nadležnost i organizaciju javnih službi na način da sistem najbolje funkcionira. Ne vidim diskriminaciju u ovlaštenju notara da ekskluzivno vrše određenu vrstu poslova i javnih ovlaštenja, a u skladu sa zakonom.Ili ne nalazim diskriminaciju u skoro isključivom, na zakonu zasnovanom ovlaštenju advokata da zastupaju stranke pred sudovima. Pomenuta pitanja su nažalost vrlo često postajala predmet nepotrebnog sporenja i međusobnog osporavanja", naglašava profesor Hašić.

Dodaje kako opstanak i razvoj notarijata kao javne službe nije doveden u pitanje.

"Realno je za pretpostaviti da će doći do blagovremenog usvajanja seta predloženih izmjena zakona bitnih za rad notarijata, jer je to u interesu ne samo notara već i svih subjekata javne vlasti, kao i svih građana. Predložena rješenja u pojedinim zakonima, a koji bi trebalo da se razmatraju i usvoje po skraćenom postupku, su relativno dobra i mogu se smatrati zadovoljavajućim kompromisom. Svako subjektivno osporavanje predloženih rješenja smatram apsolutno neutemeljenim, jer se takva osporavanja ne zasnivaju na razumnoj argumentaciji, već su posljedica pojedinačnih ili grupnih interesa", zaključuje profesor građanskog prava na UNZE, dr. Enes Hašić.