Pokretač ideje za otvaranje prve tuzlanske Hastahane bio je doktor Mehmed Sami Šerbić, rođeni Sarajlija čiji se život i djelo vežu za grad na zrnu soli.
Nakon završetka studija medicine u Carigradu Mehmed Sami Šerbić postao je prvi školovani bošnjački ljekar. Prema pretpostavkama, nakon sticanja diplome ljekara imao je priliku birati gdje će vršiti svoju službu te je izabrao Tuzlu, najviše zbog činjenice da je u njegovom rodnom gradu u to vrijeme već postojala Hastahana koja je izgrađena 1866. godine.
Mehmed Sami Šerbić u to vrijeme je procijenio da je najbolje za kompletnu državu da dođe u Tuzlu, a kako bi se medicina nastavila širiti i na ovom području.
Nakon što je stigao u Tuzlu, uz pomoć tadašnjih opštinskih vlasti uspio je obezbjediti sredstva za osnivane jedne ovakve bolnice, a za njen smještaj izabran je dotadašnji stambeni objekat koji je izgrađen sredinom 19. stoljeća.
Početak razvoja organizirane zdravstvene službe
Osnivanje Hastahane predstavljalo je početak razvoja organizirane zdravstvene službe u tuzlanskoj regiji.
"Bolnica je ispunjavala najosnovnije uvjete što je u tom vremenu bilo i više nego dovoljno. Imala je oko 15 bolesničkih kreveta, ambulantu, sobu za doktorsko osoblje, čekaonicu, prostoriju za molitvu, kuhinju, kao i sve ostale propratne elemente po kojima danas i pamtimo Hastahanu", kazao je za Klix.ba Emil Mujkić, profesor historije i vanjski saradnik u Zavodu za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona (TK).
Hastahana je u spomenutom objektu djelovala do 1886. godine, nakon čega je izmještena na drugu lokaciju u tuzlansko naselje Kojšino. Tada je dobila naziv Opštinska bolnica u kojoj su radili austrijski ljekari i apotekari.
Nakon izmještanja prve tuzlanske javne bolnice, objektu u "strmoj ulici" vraćena je prvobitna stambena uloga, a on se danas nalazi u vlasništvu porodica Prcić i Kapidžić.
Najugroženiji nacionalni spomenik u Tuzli
Mujkić ističe da je tuzlanska Hastahana nacionalnim spomenikom BiH proglašena 2014. godine, a danas se nalazi u izuzetno lošem stanju.
"Ona je danas najugroženiji nacionalni spomenik na području Tuzle. Ovaj problem je potrebno što prije riješiti jer je takva situacija da u jednom dijelu živi porodica koja je djelimični vlasnik objekta", kaže Mujkić.
Dodaje i da je Hastahana danas u težem položaju nego ostali nacionalni spomenici BiH u Tuzli.
"Objektivno gledajući, ostali nacionalni spomenici imaju neku vrstu podrške, bilo da je to od vjerskih zajednica ako su u pitanju vjerski objekti, dok je Hastahana prepuštena sama sebi. Tu je zastupljena porodica koja nešto pokušava te naš zavod koji je više puta upućivao zahtjeve za novčana sredstva kako bi se spriječilo njeno potpuno uništenje koje joj itekako prijeti. Međutim, vjerovatno iz razloga jer nema neke brojčanije podrške, ti zahtjevi ne naiđu na odobravanje", naglašava sagovornik portala Klix.ba.
Mermerna ploča na trošnim zidovima danas je jedino obilježje koje predstavlja svjedočanstvo da je upravo u ulici dr. M. Šerbića na broju 8 djelovala prva tuzlanska Hastahana.
Da bi se sačuvao ovaj nacionalni spomenik koji se nalazi u neposrednoj blizini centra Tuzle novčana sredstva se moraju što prije obezbjediti, jer je vremena za spašavanje sve manje.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
