HDZ BiH obznanio prijedlog izmjena Izbornog zakona: U FBiH bi se formirala izborna područja A, B i C
Projektni zadatak je jednostavan, ali rješenje nije: HDZ traži da članovi Predsjedništva BiH budu izabrani većinskom voljom konstitutivnih naroda, što načelno nije sporno, ali na drugoj strani SDA traži da se pri tome ne zanemari volja građana te da Federacija BiH i dalje ostane jedinstveno izborno područje.
Osim izbora tri člana Predsjedništva BiH, razgovarat će se i o novom modelu izbora poslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH (obaveza po presudi Ustavog suda FBiH), te o izbornom modelu za grad Mostar.
Prema informacijama "Slobodne Bosne" delegacija HDZ-a dolazi u Sarajevo s vlastitim prijedlozima sva tri rješenja koja možete pročitati u nastavku teksta.
Model direktnog izbora članova Predsjedništva BiH
-
Izabrani član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (1 Srbin) je kandidat koji je na izborima osvojio najveći broj glasova u Republici Srpskoj kao jednoj izbornoj jedinici.
-
Izbor dva člana Predsjedništva BiH sa teritorija Federacije BiH (1 Bošnjak i 1 Hrvat) obavlja se iz Federacije BiH kao jedne izborne jedinice.
Unutar Federacije BiH kao jedne izborne jedinice definiraju se izborna područja A, B i C
U izborno područje A se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima s popisa stanovništva 2013. godine, živi više od 2/3 bošnjačkog naroda
U izborno područje B se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. godine, živi više od 2/3 hrvatskog naroda.
Sve ostale općine (u kojima niti Bošnjaci niti Hrvati ne čine 2/3 stanovništva) se ubrajaju u područje C.
Izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (1 Bošnjak): Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je izabran kandidat koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području A+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području B+C.
Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (1 Hrvat):
• Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH je izabran kandidat koji je među hrvatskim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području B+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području A+C.
Model popunjavanja Doma naroda Federacije BiH
Model čije je rješenje bazirano na tačnom izračunu „koeficijenta elektorskog glasa“ koji matematički precizno svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svakom kantonu dodjeljuje tačno onoliko glasova koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekom kantonu prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH.
Dom naroda Federacije BiH bi se popunjavao primjenom „elektorskog modela“:
a) direktan izračun mandata koje osvajaju liste u Domu naroda Federacije BiH (bez organiziranja posebnih posrednih izbora …)
b) Izbor zastupnika u Dom naroda Federacije BiH putem ad-hoc sazvane skupštine svih izabranih zastupnika u kantonalnim skupštinama.
Prijedlog izmjena odredbi Izbornog zakona BiH za Mostar
HDZ i HNS BiH predlažu da se Gradsko vijeće Grada Mostara i dalje sastoji od 35 vijećnika koje neposredno biraju birači upisani u Centralni birački spisak. Određeni broj vijećnika birao bi se iz izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, dok bi se kompenzacijski mandati dodjeljivali s teritorije cijelog područja Grada Mostara. Svaki konstitutivni narod imao bi najviše 15, a najmanje četiri vijećnika, dok bi "ostali" imali jednog vijećnika
Birač bi imao jedan glasački listić za mandate proporcionalne zastupljenosti u višečlanim izbornim jedinicama za koje je birač upisan u Centralni birački spisak. Ovaj glasački listić uzimao bi se u obzir i za raspodjelu kompenzacijskih mandata.
Od 35 mandata za Gradsko vijeće Grada Mostara, između 23% i 27% bili bi kompenzacijski mandati. Preostali mandati raspodjeljivali bi se u izbornim jedinicama, kojih bi bilo pet.
Pet izbornih jedinica
-
Prvu izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje I, koje bi se sastojalo od teritorija bivših gradskih područja Jugozapad, Stari Grad i Centralne zone;
-
Drugu izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje II kojeg bi činio teritorij bivšeg Gradskog područja Zapad;
-
Treću izbornu jedinicu činili bi Gradsko područje III koje bi obuhvaćalo bivše Gradsko područje Jug;
-
Četvrtu izbornu jedinicu čini li Gradsko područje IV koje bi obuhvaćalo teritorij bivšeg Gradskog područja Jugoistok;
-
Petu izbornu jedinicu činilo bi Gradsko područje V kojeg čini teritorij bivšeg Gradskog područja Sjever.
Broj mandata za izbornu jedinicu utvrđivao bi se se tako što bi se broj birača upisanih u Centzralni birački spisak za Gradsko vijeće Grada Mostara, dijelio s ukupnim brojem mandata koji se raspodjeljuju u izbornim jedinicama. Kako bi se utvrdio broj mandata koji pripadaju jednoj izbornoj jedinici, dijeli se broj birača upisanih u Centralni birački spisak za tu izbornu jedinicu s količnikom koji je dobiven u prethodnoj podjeli. Mandati koji se ne mogu raspodijeliti na osnovu cijelih brojeva, raspodjeljivali bi se izbornim jedinicama na osnovu najvećeg decimalnog ostatka.
Broj vijećnika po izbornim jedinicama
Od 35 članova Gradskog vijeća, koje neposredno biraju birači upisani u Centralni birački spisak, 26 bi se biralo iz pet višečlanih izbornih jedinica a devet su kompenzacijski mandati izabrani s teritorije Grada Mostara kao cjeline. Dvadeset šest mandata iz višečlanih izbornih jedinica za Gradsko vijeće Grada Mostara raspodjeljivali bi se na sljedeći način:
- Prva izborna jedinica bira 14 članova;
- Druga izborna jedinica bira pet članova;
- Treća izborna jedinica bira dva člana
- Četvrta izborna jedinica bira dva člana;
- Peta izborna jedinica bira tri člana Gradskog vijeća Grada Mostara.
Nijedan od konstitutivnih naroda, niti iz grupe “ostalih”, ne bi mogli imati više od 15 svojih predstavnika u Gradskom vijeću.
