HDZ i visoki predstavnik: Odnos i potreba koji varira od potrebe Čovića i partnera

"Po Ustavu BiH zakone može donositi samo Parlamentarna skupština BiH, a s druge strane sudi se izabranom dužnosniku, predsjedniku RS-a, na temelju zakona koji je donio neko ko za to nije predviđen ustavom", kazao je.
Tu prvenstveno misli na bivšeg američkog ambasadora Michaela Murphyja koji je javno kritizirao Dragana Čovića i politiku koju vodi u okviru HDZ-a. Na dan kada je Murphy otišao iz BiH, Čović je tek tada počeo javno govoriti o pritiscima međunarodne zajednice na HDZ tokom formiranja državne vlasti.
Da visoki predstavnik BiH može mijenjati zakone govori i izmjena Izbornog zakona BiH iz 2022. godine kada je trajno izmjenio taj zakon. Tada su, poštujući taj zakon, na izbore izašli i HDZ i SNSD.
Odluke visokog predstavnika nisu švedski sto, pa da se bira šta odgovara u određenom momentu, a šta ne odgovara. Ako HDZ-ovcima ne odgovara njegovo prisustvo, onda se postavlja pitanje zašto su ranije poštovali njegove odluke. Zašto se Čović sastajao i razgovarao s njim o brojnim procesima u našoj zemlji.
Odgovarala je HDZ-u i ključna izmjena u izbornoj noći kada je promijenio broj delegata u klubovima konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH koji mogu predložiti predsjednika i potpredsjednike te rokove u kojima bi se taj proces trebao okončati.
Te izmjene izbornog zakona je nametnuo visoki predstavnik i nisu donesene kroz parlamente, a na koju se danas poziva Marinko Čavara čiji lider pomaže SNSD-u da ostane u vlasti.