U odbrani Dodika
82

HDZ i visoki predstavnik: Odnos i potreba koji varira od potrebe Čovića i partnera

Piše: D. Be.
Kada HDZ-u odgovara, onda je poželjno da se visoki predstavnik sastaje se s Andrejom Plenkovićem i razgovara o izmjenama Izbornog zakona BiH koje cementiraju poziciju te stranke u Federaciji BiH. No, kada su u pitanju neki drugi, lični i stranački interesi, onda visoki predstavnik "nema pravo" nametati odluke.
Čavara je danas kazao da "nažalost, imamo situaciju u BiH koja se sad bolje vidi nakon određenog perioda, odnosno nakon odlaska nekih ambasadora."

"Po Ustavu BiH zakone može donositi samo Parlamentarna skupština BiH, a s druge strane sudi se izabranom dužnosniku, predsjedniku RS-a, na temelju zakona koji je donio neko ko za to nije predviđen ustavom", kazao je.

Tu prvenstveno misli na bivšeg američkog ambasadora Michaela Murphyja koji je javno kritizirao Dragana Čovića i politiku koju vodi u okviru HDZ-a. Na dan kada je Murphy otišao iz BiH, Čović je tek tada počeo javno govoriti o pritiscima međunarodne zajednice na HDZ tokom formiranja državne vlasti.

Da visoki predstavnik BiH može mijenjati zakone govori i izmjena Izbornog zakona BiH iz 2022. godine kada je trajno izmjenio taj zakon. Tada su, poštujući taj zakon, na izbore izašli i HDZ i SNSD.

Odluke visokog predstavnika nisu švedski sto, pa da se bira šta odgovara u određenom momentu, a šta ne odgovara. Ako HDZ-ovcima ne odgovara njegovo prisustvo, onda se postavlja pitanje zašto su ranije poštovali njegove odluke. Zašto se Čović sastajao i razgovarao s njim o brojnim procesima u našoj zemlji.

Odgovarala je HDZ-u i ključna izmjena u izbornoj noći kada je promijenio broj delegata u klubovima konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH koji mogu predložiti predsjednika i potpredsjednike te rokove u kojima bi se taj proces trebao okončati.

Te izmjene izbornog zakona je nametnuo visoki predstavnik i nisu donesene kroz parlamente, a na koju se danas poziva Marinko Čavara čiji lider pomaže SNSD-u da ostane u vlasti.