Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP) je objasnio zašto smatra da je Dom naroda Parlamenta FBiH donio historijsku odluku:
-
Prvi zakon kojim će civilne žrtve rata ostvariti svoja prava - osiguravaju se prava onima koji su tokom rata pretrpjeli bilo koji oblik torture;
-
Prepoznaju se posebne kategorije civilnih žrtava rata (žrtve silovanja i djeca rođena nakon čina silovanja);
-
Ukida se rok za priznavanje statusa žrtve seksualnog zlostavljanja kao posebnog djela ratnog zločina;
-
Omogućeno je žrtvi silovanja da zločin prijavi bilo kada tokom života;
-
Omogućeno je civilnim žrtvama rata da ostvare pravo na više novčanih naknada (od lične invalidnine, preko pomoći za tuđu njegu do prava na nabavku ortopedskih pomagala).
Kao suštinom amadmana je naveo to da se ispravi to što, kako je rekao, nisu prepoznati statusi logoraša u ratu. Tvrdi da su bili prepoznati prijašnjem zakonu, ali da to nije slučaj novim zakonom.
"Ne vidim razlog da niti jedan civil koji je bio u logoru, zatvoru ili neprijateljskom objektu ne bi dobio status civilne žrtve rata", konstatirao je.
Ministar Delić je replicirao da bi se okolnosti zatočeništva trebale tretirati posebnim zakonom za koji je naveo da bi ga trebalo pripremiti Ministarstvo pravde FBiH. Međutim, Džeba je insistirao da se to tretira Zakonom o zaštiti civilnih žrtava rata.
Delegat Irfan Čengić (SDP) nije bio saglasan s Džebom, smatrajući da ovim zakonom ne trebaju biti obuhvaćene osobe koje tokom zatočeništva nisu osjetile psihičke i fizičke posljedice.
Vlada FBiH je ranije odbila Džebine amandmane, a ti amandmani su odbijeni i na jučerašnjoj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH. Za pretpostaviti je da je to bio razlog zašto je HDZ bio suzdržan prilikom glasanja o ovom zakonu. S druge strane, podržali su ga delegati opozicionih stranaka.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
