"Nakon raspada Jugoslavije, i promjene u strukturama vlasti na Balkanu, Iran je bio među prvim zemljama koje su zvanično priznale nezavisnost BiH i odmah pokrenuo političke i ekonomske odnose sa ovom zemljom, a otvaranjem Ambasade u Sarajevu u najtežim okolnostima, kada je grad bio u okruženju, pokazao svoju volju za širenjem saradnje", podsjetio je ambasador Hejdari.
Tokom prethodnih 25 godina, kaže, bilo je dosta posjeta dužnosnika na različitim nivoima, a trenutno Iran i BiH imaju vrlo dobre političke odnose, o čemu govore i posjete ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i ministra vanjskih poslova BiH Iranu.
"Aktuelna posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH našoj zemlji predstavlja prekretnicu u širenju odnosa dvije zemlje", naglasio je Hejdari, govoreći o političkim odnosima dvije države.
Iranski ambasador je, ističući važnost ekonomskih odnosa dvije zemlje, dodao da su Teheran i Sarajevo, nakon sticanja nezavisnosti BiH, potpisali više ekonomskih sporazuma u područjima trgovine, bankarstva, zajedničkog investiranja, transporta i saradnje privrednih komora te da je prije sankcija trgovinska razmjena dvije zemlje iznosila 20 miliona dolara.
"Nažalost, uvođenjem nepravednih nametnutih sankcija Islamskoj Republici Iran trgovinska razmjena je smanjena, a iranske i bosanske kompanije su bile suočene s ograničenjima. Situacija je sada promijenjena. Uz Božiju pomoć i saradnju odgovornih dužnosnika dvije zemlje odnosi su tokom protekle godine zabilježili razvoj, održali smo drugu sjednicu Zajedničke ekonomske komisije i simpoziji o ekonomskim potencijalima BiH uz prisustvo 20 velikih bh. kompanija u Teheranu prošle godine, danas smo svjedoci povećanoj volji privrednih kompanija i investitora dvije zemlje za zajedničku saradnju", kazao je ambasador Irana.
Dodao je na da postojeći ekonomski i privredni projekti u BiH te postojanje znanja i volje u dvjema državama mogu potencijalne kapacitete pretvoriti u stvarne.
Hejdari se osvrnuo i na kultorološke odnose dviju država i napomenuo da je kroz čitavu historiju BiH imala bogatu kulturu u regionu Balkana te da ima duboku povezanost s iransko-islamskom kulturom.
Tako, kaže, u bosanskom jeziku postoji više od 1.000 perzijskih riječi, neki zajednički običaji poput obilježavanja prvog dana proljeća, Sultan Nevruza, iščitavanje Mesnevije, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci postoje brojni rukopisi na perzijskom jeziku, brojni bošnjački pjesnici i književnici koji su stvarali ili prevodili djela na bosanski jezik, samo su neki primjeri jakih kulturnih veza dva naroda.
"Posebnu pažnju treba obratiti na bosanske književnike poput Fevzija Mostarca, pisca izuzetnog djela 'Bulbulistan', šejh Sudija, pisca komentara Hafizova Divana i Sadijevih djela, Mustafu Bošnjaka, komentatora Mevlanine Mesnevije, Fehima Bajraktarevića, prevodioca Hajamovih rubaija i dr. Bećira Džaku, prevodioca Firdusijeve Šahname, koji su također imali važnu ulogu na produbljenju kulturoloških odnosa dvije zemlje", istakao je.
Iranski ambasador je ukazao i na aktivnosti Kulturnog centra Islamske Republike Iran u BiH i drugih institucija aktivnih na polju kulture te istakao organizaciju brojnih različitih izložbi ručnih radova, kaligrafije, slikarstva, sedmice filma, učešće na mnogim bh. festivalima, prevode i štampanje brojnih knjiga, kao i učešće na sajmovima knjiga i organiziranje sedmice kulture IR Iran u BiH.
Uzimajući sve navedeno u obzir, zaključio je da će kulturološki odnosi između BiH i Irana biti još čvršći i razvijeniji, saopćeno je iz Ambasade IR Irana u BiH.
