Hercegovci sanjaju naftni san: Neka "crno zlato" što prije poteče, da i nama svane

U obližnjoj poljani, udaljenoj oko 300 do 400 metara od kuće Šakotića, nalazi se još nekoliko bušotina koje na površinu izbacuju masne mrlje, što jasno ukazuje da na većoj dubini, ispod površine vode postoji mogućnost da ima nafte. Na to, veli Šakotić, ukazuju i biljke koje rastu na tom lokalitetu i koje su svojstvene za barska područja. Te biljke, naglašava Šakotić, vezuju se za lokalitete za koje se smatra da su potencijalna nalazišta nafte. 

"Timovi 'Geoistrage Nafta Bara' dolazili su na moje imanje 1960-ih godina. Prvobitno su htjeli da vrše naftna istraživanja u blizini moje kuće, ali smo ih zamolili da to malo pomjere uz polje. Oni su rekli da nema problema: ako ima nafte u blizini kuće, bit će je u polju i šire. U mojoj bašti su napravili bušotine na dubini od 35 metara. Istakli su da postoji mogućnost da se na tom lokalitetu nalazi naftna mrlja, odnosno da ima nafte", istakao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Šakotić, stanovnik Lastve. 

On navodi kako su tri-četiri bušotine, napravljene i nizvodno, u dolini rijeke Jazina, te da su i tu potencijalna nalazišta nafte. Zapravo, kako im je tada rečeno, naglašava Šakotić, to je širi lokalitet Lastve, ali i obližnjih sela koja gravitiraju njemu, sve do granice sa Crnom Gorom u dijelu Orjen - Bijela gora (Bijela planina, kako je poznata u narodu). 

"Bilo je niz projekata. Na livadama u okolici, u potezu oko 300 do 400 metara udaljenosti, jasno su primjećeni slojevi masnoće koji plivaju po vodi. Mještani su ovdje pričali i još uvijek pričaju kako nafta curi po površini. Nažalost, tada se projekat nije mogao završiti do kraja, zbog nedostatka sredstava i odustalo se od daljnjeg rada. Mi se nadamo kako ćemo uskoro imati razloga za slavlje: da će nafta i zvanično poteći sa našeg lokaliteta", zaključio je Šakotić. 

Ovaj stanovnik Lastve za AA priča kako je u proljeće ove godine angažirao ekipe preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici kako bi pronašao vodu koju će koristiti za navodnjavanje. 

Naveo je niz zanimljivosti: Bilo je projecirano bušenje na dubini od 20 metara, navodi Šakotić, ali je voda pronađena već na dubini od osam metara ispod površine. 

"Pronašli smo podzemnu vodu, na tom lokalitetu izbacuje se 160 litara vode u minuti. To jasno pokazuje da je ovaj kraj iznimno bogat i vodom", navodi Šakotić. 

Ako se uskoro pronađe nafta na širem lokalitetu Lastve, u šta Šakotić vjeruje, to neće biti pozitivno samo za desetak domaćinstava u njegovoj blizini na čijim imanjima bi mogle biti potencijalne bušotine, već i za kompletan grad Trebinje, istočnu Hercegovinu, ali i šire, cijelu Bosnu i Hercegovinu. 

"Nemoguće je da pronalazak nafte ne valja. Ništa ne bih imao protiv, a ni stanovnici okolo. To bi doprinijelo i značilo boljitak za sve", naglasio je Šakotić. 

Ljubazni domaćin sa svog imanja ispratio nas je uz molbu, da u Sarajevo prenesemo poruku da što prije u Lastvi, gradu Trebinju i istočnoj Hercegovini započnu sa naftnim istraživanjima i pronađu naftu - da i građanima tog dijela, ali i cijele Bosne i Hercegovine konačno "svane" i da žive bolje i sretnije dane. Šakotić, kojem su 84 godine, veli, zna da to neće dočekati, ali živi za to da bar buduće generacije uživaju u blagodetima koje pruža hercegovačko podneblje.

Nafta, voda i jadransko - jonska magistrala potencijali napretka za cijelu BiH

Predsjednik Mjesne zajednice Lastva Momir Sredanović, koja broji oko 1.000 stanovnika, od kojih 800 u njoj stalno obitava, a oko 200 je raseljeno, ali povremeno dolazi, navodi u razgovoru za Anadolu Agency (AA) da su probna istraživanja na tom lokalitetu vršena još u prošlom vijeku. 

"Bilo je to prije 40 do 50 godina: sjećam se da su dolazili i vršili probna sitraživanja. Kada se to radilo, odnosno kada su vršene naftne bušotine, primijećeno je da se masne mrlje pojavljuju na vodi. Mislili smo da će se sa tim nastaviti i dalje, ali se stalo. Vjerovatno nije bilo sredstava. No, snimci koje su vršili Amerikanci jasno ukazuju da se na području južnog Jadrana, u što spada i Lastva, nalazi potencijalno nalazište nafte. Stanovnici se sjećaju da je bilo masnih fleka na vodi, koja je izlazila i kasnije, ne znamo sa koje dubine", ističe Sredanović. 

On ističe da ako se sumnja da je Crnogorsko primorje potencijalno nalazište nafte, onda to mora biti i Lastva koja je svega šest kilometara od granice sa Crnom Gorom.   

"Siguran sam da bi nalazište nafte značio napredak za mjesto, grad, cijelo područje i Bosnu i Hercegovinu. To bi otvorilo dolazak i drugih stranih kompanija, odnosno naftna nalazišta bi neminovno privukla i druge strane investitore. Nafta je i dalje nezamjenjiv energent i njen pronalazak na našem području je san koji sanjamo", istakao je Sredanović. 

On navodi kako bi razvojne šanse za taj dio istočne Hercegovine pronalaskom nafte bile i veće, jer se na tom lokalitetu planira izgradnja Jadransko-jonske magistrale. Jadransko-jonska magistrala, navodi Sredanović, iz Crne Gore ulazila bi u Bosnu i Hercegovinu upravo na području Lastve, odnosno Trebinja, s tim što bi preostalo da se trasira njena ruta kroz BiH: prema Stocu i Počitelju ili nekom drugom kraku koji bi je spajao u Republici Hrvatskoj: no, ona neminovno mora proći kroz Lastvu. 

A, kao potencijale koji bi se dodatno mogli iskoristiti u tom smislu, prolaskom jadransko-jonske magistrale, osim eventualnih naftnih nalazišta, predsjednik Mjesne zajednice Lastva vidi i u vodnom resursu: upravo na lokalitetu Lastve nalazi se najveća hidroelektrana na Trebišnjici HE Grančarevo visine 100 metara. 

Na području Lastve, odnosno Trebinja, u planu je, navodi Sredanović, i izgradnja jednog od tri parka prirode u Bosni i Hercegovini u okviru projekta Eko 2000,  na lokalitetu Orjen - Bijela gora. Osim toga, park prirode trebao bi biti i na Čvrsnici, ali i u Brčkom. 

Nalazi o naftnim istraživanjima krajem godine

Geolozi kompanije Shell sa predstavnicima Federalnog zavoda za geologiju boravili su prošle godine na terenu, na lokalitetu Hercegovine, u Drežnici odakle su iz kanjona uzeli geološke profile za laboratorijska ispitivanja. Nakon provedenih laboratorijskih ispitivanja krajem ove godine bit će prezentiran izvještaj postoji li ekonomska opravdanost za vršenje istraživanja nafte.

Na osnovu toga će se odrediti da se naredne godine počne sa istraživanjima nafte u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine.

Iz Federalnog zavoda za geologiju navode kako će se radovi na istraživanju nalazišta nafte u Federaciji BiH, osim Drežnice, vršiti i na drugim prostorima: na ukupnoj površini od 11.000 kilometara kvadratnih. 

Planirano je da se istraživanja o nalazištima nafte provode na području Dinarida u Federaciji BiH, počev od Bihaća, preko Glamoča, Livna,  Mostara, do Stoca i Neuma, odnosno na prostoru između granica sa Republikom Hrvatskom.  Procjenjuje se da na prostoru Dinarida gdje bi se trebala vršiti istraživanja, postoje nalazišta veća od milijardu barela nafte.

Inače, na području Dinarida će se vršiti bušotine do osam kilometara dubine, jedana takva košta 75 miliona dolara.

Da bi se moglo verificirati nalazište nafte, potrebno je da se uradi najmanje pet takvih bušotina što znači da je za takav poduhvat nužno uložiti najmanje 300 do 400 miliona dolara početnih sredstava, koje Federacija BiH nema niti bi mogla osigurati samostalno.  

Istraživanje nafte je u Federaciji BiH dugoročan projekat i u drugom krugu raspisat će se dodjela koncesije za aktivnosti na području Tuzlanskog i Posavskog kantona gdje se procjenjuje da se nalazi između 200 i 300 miliona barela nafte, a u planu su i iste aktivnosti u području Sarajevsko- zeničke kotline. 

Informacije koje su pristizale iz Rudarsko-geološkog instituta RS-a ukazale su i da na lokalitetu Glamoča, ali i šireg rejona Trebinja ima tragova, o postojanju nafte.