HNS-a donio zaključke: Schmidta bi da presele u Brisel, a BiH da teritorijalno reorganizuju
HNS je, kako su naveli u zaključcima, izrazio svoje snažno nezadovoljstvo zbog nametnutih odluka Visokog predstavnika za BiH od 27. jula 2022. o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH jer, kako ističu, nisu na tragu odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić U 23/14.
"Ovim izmjenama je trenutni nelegalni sastav CIK-a dobio iznimno velike ovlasti što omogućava zloupotrebe i donošenje politički motiviranih odluka. HNSBiH podsjeća kako korištenje bonskih ovlasti ne odgovara demokratskim načelima, pogotovo u slučaju BiH kao potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU. Pozivamo da se hitno razmotri prebacivanje centralnog Ureda visokog predstavnika (OHR) iz Sarajeva u Brisel kako bi se zaštitila sigurnost i nezavisnost Visokog predstavnika i oslobodila od političkih utjecaja", naveli su iz HNS-a.
Dodali su da "sa žaljenjem", primaju ka znanju ključnu poruku koju su neki predstavnici međunarodne zajednice poslali zadnjih par sedmica javnosti u BiH.
"A to je da se govor mržnje, pozivi na ubistva i nasilje, prijetnje terorizmom i ratom isplate za postizanje maksimalističkih nacionalističkih ciljeva, u ovom slučaju u korist bošnjačkih političkih predstavnika. HNS BiH osuđuje politike pojedinih glavnih gradova koje sustavno djeluju štetno na stabilnost Bosne i Hercegovine, te hrvatskoga konstitutivnog naroda, kao i koncepta BiH kao države tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana", dodaju iz HNS-a.
Kako su naglasili, oštro osuđuju "nezapamćeni porast govora mržnje, pozive na nasilje i sukobe koje šire pojedini bošnjački politički lideri, dobro uigrane skupine na društvenim mrežama i predstavnici pojedinih medija".
"HNS BiH smatra neprihvatljivom sramežljivu reakciju međunarodnih organizacija i predstavnika u BiH na prijetnje upućene liderima i cijelome hrvatskome narodu. Takve reakcije su rezultat njihove pristranosti u korist bošnjačkih političkih aktera i muslimanskih krugova koji za svoje destruktivne aktivnosti ostaju nesankcionirani. Legitimni prijedlozi i potezi hrvatskih predstavnika usmjereni isključivo na očuvanje ravnopravnosti Hrvata u BiH i stabilnosti države, se ignoriraju i zanemaruju. HNS smatra kako su širenje govora mržnje i pozivi na nasilje prema hrvatskom konstitutivnom narodu, njihovim predstavnicima, susjednim državama i dužnosnicima međunarodne zajednice neprihvatljivi, trebaju biti sankcionirani i iziskuju oštar odgovor svih hrvatskih predstavnika", naglašavaju iz HNS-a.
Poručuju kako će namjere eliminisanja Hrvata kao konstitutivnog naroda propasti.
"HNS i svi njegovi predstavnici nastavit će svoje djelovanje s ciljem jačanja političkog, gospodarskog, kulturnog i demografskog položaja te zaustavljanja procesa dekonstituiranja hrvatskoga naroda u BiH u skladu sa Zaključcima vanrednog zasjedanja HNS-a od 19. februara 2022., uključujući pokretanje pravnih i političkih procedura u korist institucionalne i teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine u skladu s federalističkim načelima kako bi se osigurala funkcionalnost države i jednakopravnost tri konstitutivna naroda u BiH, pogotovo nakon bošnjačkih prijetnji i izražene nesnošljivosti prema suživotu s Hrvatima u BiH", istaknuto je u zaključcima današnje sjednice.
Na kraju su uputili osudu za bošnjačke političke stranke koje bojkotiraju pregovore o postizanje dogovora o izmjenama Izbornoga zakona i ograničenim izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine.
"HNS BiH ostaje otvoren za pregovore na načelima Političkog sporazuma iz Mostara od 17. juna 2020., uključujući ograničene izmjene Ustava BiH kako bi se implementirale sve presude Europskoga suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH u interesu konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i svih drugih građana na načelima konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja. HNS BiH smatra kako je, u suradnji s nadležnim institucijama Republike Hrvatske, potrebno razmotriti i pitanja koja se odnose na pravne aspekte Dejtonskog i Washingtonskog sporazuma koja su narušena neodgovornim djelovanjima vodećih bošnjačkih političkih aktera i ureda OHR-a u Sarajevu u protekla dva desetljeća", zaključuje se u saopćenju.