HNS usvojio deklaraciju koja predviđa ustavne promjene: Briselom nadograditi dejtonski temelj

Deklaracija predviđa niz ustavnih promjena, ali u samom početkju navodi kako je "BiH naša domovina – neovisna, cjelovita, stabilna i prosperitetna BiH kao optimalan okvir za ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa".

Dejtonska BiH po HNS-u je neostvarena država u dubokoj ustavnoj, institucionalnoj i političkoj krizi.

"Izvorni Washingtonski i Daytonski sporazumi uvažili su i operacionalizirali hrvatsku konstitutivnost u BiH i osigurali relativno visok stepen ustavne i institucionalne jednakopravnosti Hrvata s Bošnjacima i Srbima. Naknadne izmjene spomenutih sporazuma kroz nametnute ustavne amandmane od strane OHR-a i pogrešnu interpretaciju u značajnoj mjeri su promijenile karakter tih sporazuma te, među ostalim, dovele u pitanje, Ustav i daytonsku BiH, hrvatsku konstitutivnost u BiH, a Hrvate stavile u podređenu i neravnopravnu ustavnu, institucionalnu i političku poziciju u odnosu na Bošnjake i Srbe", kaže se u tekstu.

Dalje se navodi kako kje trenutno ustavno, institucionalno i političko stanje u potpunosti neprihvatljivo za Hrvate u BiH jer im negira pravo legitimnog političkog predstavljanja, odnosno, ne osigurava im da ih u tijelima vlasti na svim administrativno-političkim nivoima koje su državni i entitetski ustavi namijenili legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda predstavljaju njihovi legitimno izabrani politički predstavnici.

"Unitaristički i separatistički ciljevi i interesi nespojivi su i direktno suprotstavljeni temeljnim daytonskim načelima i modelima, stoga u njima treba tražiti glavne uzroke nefunkcionalnosti i nestabilnosti daytonske BiH. Rješenja akutnih i hroničnih kriza treba tražiti kroz povratak Daytonu i njegovu temeljnom načelu konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Kako bi BiH mogla nastaviti i uspješno završiti svoj euroatlanski put, odnosno postati punopravna članica EU i NATO-a potrebno je pristupiti takozvanoj briselskoj nadogradnji daytonskoga temelja, odnosno, ustavnim, zakonskim i institucionalnim promjenama na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog političkog predstavljanja, kako je navedeno u rezolucijama Europskoga parlamenta iz 2014. i 2017 godine", precizirano je.

Nastavljaju da svrha tih promjena treba biti u što većoj mjeri uskladiti ustavne odredbe i zakonske norme s natkrovljujućim načelom Ustava BiH, načelom konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti tri konstitutivna naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba te osigurati što veći stepen individualnih, ljudskih i građanskih prava svakom državljaninu BiH bez obzira na njegovu nacionalnu (ne)pripadnost. U praksi, to bi značili u punom opsegu provesti mjerodavne odluke Ustavnog suda BiH i Europskoga suda za ljudska prava.