HNS: Žalosno je gledati i slušati histerične istupe bošnjačkih stranaka i političara
"Nakon usvajanja Deklaracije VIII. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora, zanimljivo je, ali i pomalo žalosno gledati i slušati histerične istupe bošnjačkih stranaka, političara i medija kako osuđuju nešto što u Deklaraciji ne piše, pogotovo što ne postoji ništa što bi se moglo dovesti u vezu s veličanjem ratnih zločina ili zločinaca
Deklaracija je jednoglasno usvojena na VIII zasjedanju Sabora i ona pored preambule ima sedam poglavlja sa ukupno 2840 riječi, i ona savjesno i odgovorno promišlja političku poziciju i bududnost Hrvata u Bosni i Hercegovini kao svojoj domovini, i svakako nije dokument napisan za dnevno-političko manipuliranje", navodi se u saopćenju HNS-a.
Dalje u pismenom obraćanju javnosti mole sve da pročitaju šta piše u Deklaraciju, pa da tek onda "pokušaju naći razloge za iskrivljivanje i manipuliranje sadržajem Deklaracije".
"Zato molimo sve one koji su se već dokazali kao mrzitelji Hrvata u BiH (ili kao oni koji ne podnose Hrvate u BiH) da makar, na silu, pročitaju što piše u Deklaraciji.
"Stav HNS o UZP-u je više puta javno iznesen u brojnim reagiranjima i priopćenjima, tako da rečenica u Deklaraciji ne predstavlja ništa novo. Smatramo kako UZP predstavlja ideološki i politički konstrukt koji nema utemeljenje u međunarodnom pravu, pogotovo ako se ima u vidu činjenica da se teza o UZP želi koristiti od strane velikog broja bošnjačkih političkih i medijskih galamdžija kao implikacija za kolektivnu krivnju hrvatskog naroda, HRHB i HVO-a."
Svima koji su reagovali nakon jučerašnjeg zasjedanja iz HNS-a su odlučili još jednom poručiti:
"Odbacujemo kvalifikacije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o udruženom zločinačkom pothvatu koje se neutemeljeno i nepravedno pripisuju Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg Bosni i Hrvatskom vijeću obrane. Takva zlonamjerna kvalifikacija, na žalost, koristi se za pokušaj ostvarenja ratnih ciljeva jedne od strana u ratu u Bosni i Hercegovini i eliminiranja hrvatskog naroda kao političkog subjekta u Bosni i Hercegovini. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju nije bio pozvan u predmetu "Prlić i drugi“, niti je on uopće pozvan, kako je i sam presudio 2007. godine, da odlučuje o pitanjima državne odgovornosti, jer je njegova nadležnost kaznena i proteže se samo na pojedince."