Hoće li tajni ugovori s kineskim kompanijama skupo koštati RS? "Vlada bi mogla na crnu listu"
Vlada RS-a je početkom juna potpisala ugovor s kineskom firmom "Elinc" za nabavku softvera za digitalnu zaštitu u svim institucijama, te da je na ugovor stavljena oznaka tajnosti.
Planirano je da se sistemi postave u sve entitetske institucije na period od deset godina. Portal Capital je objavio da su se vlasti odlučile na ovaj korak nakon gašenja domena Vlade zbog uvođenja američkih sankcija, hakerskih napada te curenja podataka, kao i niza drugih izazova. Sam "Elinc" je dio korporacije koja se nalazi na listi američkih sankcija, piše Detektor.
To bi moglo stvoriti dodatne probleme, smatra ekonomska analitičarka Svetlana Cenić. Ona objašnjava da mogu biti sankcionisani svi oni koji sarađuju s onima koji su na ‘crnoj listi’ Ministarstva finansija OFAC, a to uključuje sve firme i lica, u ovom slučaju i Vladu.
"Radi se o platnom prometu, o finansijskim transakcijama, a OFAC je tu vrlo jasan – kad neko dođe na ‘crnu listu’, mogu biti kažnjeni svi oni koji sarađuju ili vrše platni promet, kupoprodaju", kaže Cenić.
Na internet stanici kompanije "Elinc China" navodi se da je to podružnica u stopostotnom vlasništvu "China Electronics Corporation" (CEC).
CEC se od juna 2021. godine nalazi na američkoj listi sankcija, odnosno CMIC listi, kada je Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija (OFAC) dodao propise za provedbu ranije izvršne naredbe koja se odnosi na ulaganja u vrijednosne papire kojima se finansiraju komunističke kineske vojne kompanije.
Lista CMIC je ciljana sankcija koja ograničava osobe iz SAD-a da kupuju ili prodaju vrijednosne papire kojima se javno trguje kompanijama koje su određene kao operativne, ili koje su djelovale u sektoru odbrane i srodnog materijala ili sektoru tehnologije nadzora privrede Kine. Naredba je dopunjena 3. juna 2021. godine i odnosi se na kineski vojno-industrijski kompleks i kineske tehnologije nadzora.
Problematična saradnja
Sankcije zabranjuju obavljanje transakcija vrijednosnim papirima između američkih državljana i kompanija na listi. S izmjenama i dopunama liste sankcija, zabranjena je svaka kupovina ili prodaja vrijednosnih papira kojima se javno trguje, ili bilo kojih vrijednosnih papira kojima se javno trguje.
Kupovina softvera od kompanije koja sarađuje s vojnim strukturama, i još je na američkoj crnoj listi, donosi i rizik, smatra urednik portala Capital, Siniša Vukelić. Pojašnjava da je saradnja između Vlade i kineske kompanije problematična iz nekoliko uglova.
"Prvo, da li je Vlada znala da je ova firma pod američkim sankcijama. Ako je znala i pored toga sklopila posao, onda je svjesno u rizik dovela, ne samo taj projekat, već i moguće proširenje američke ‘crne liste’, kada su u pitanju pravna i fizička lica iz RS-a", kaže Vukelić.
Ako nije znala, onda se postavlja pitanje odgovornosti najviše izvršne vlasti u Republici Srpskoj da tako vrijedne poslove obavlja bez detaljne provjere i pripreme, smatra Vukelić.
Kaže da to ne isključuje ni ličnu odgovornost pojedinaca koji su pripremali i stavili prijedlog na glasanje na sjednici Vlade.
"I to pokazuje kako se pristupa tako važnim i velikim poslovima poput ovog koji je vrijedan blizu 60 miliona maraka", dodaje on.
Predsjednik Vlade Radovan Višković nije odgovarao na pozive novinara Detektora.
Iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije RS-a oglasili su se saopštenjem u kojem su naveli da je Vlada u proteklih godinu dana izvršila detaljnu analizu stanja informacione sigurnosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradila smjernice razvoja informacione sigurnosti i izvršila projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite koji, po obimu, resursima i složenosti, predstavlja najveći informaciono-komunikacijski tehnološki projekat u ovom entitetu.
Tajni ugovor
Kazali su da se do kraja augusta očekuje početak provedbe projekta, a na upit Detektora nisu odgovorili.
Ekonomistica Svetlana Cenić kaže da je pitanje kako će "Elnic" naplatiti usluge jer je Rusija razvila svoj sistem naplate nakon isključenja iz SWIFT-a, a nakon toga i Kina svoj.
"Ali mi nismo, koristimo SWIFT. Ako su neke firme na OFAC-ovoj listi, njihov račun se kontroliše", kaže Cenić.
Sistem SWIFT omogućava većinu međunarodnih novčanih i sigurnosnih transfera.
Cenić kaže da ugovor nije javno objavljen, ali bez obzira na to, bit će ga teško provesti.
"To je kažnjivo, Amerika ima na to pravo. Znamo ko kontroliše finansijske tokove u svijetu. Možda su sklopili ugovor u nadi da će dobiti neki kredit. Ne mogu da shvatim da neko ko se bavi finansijama može sebi da dozvoli da uđe u takav rizik, znajući šta su posljedice", kaže Cenić.
Trenutno se na listi sankcija nalazi 46 kineskih kompanija te dodano njihove podružnice. Sam "Enlic" nije na listi sankcija.
OFAC je u objašnjenju sankcija naveo da je utvrđeno da Kina sve više eksploatiše kapital SAD-a za resurse i za omogućavanje razvoja i modernizacije svojih vojnih, obavještajnih i drugih sigurnosnih aparata, što i dalje omogućava Kini da direktno prijeti SAD i američkim snagama u inostranstvu, uključujući razvoj i primjenu oružja za masovno uništenje, naprednog konvencionalnog oružja i zlonamjernih cyber akcija protiv SAD-a.
Utvrđeno je da ove kompanije predstavljaju prijetnju, koja ima svoj izvor velikim dijelom izvan SAD-a, za nacionalnu sigurnost, vanjsku politiku i ekonomiju SAD-a i proglašena je nacionalna vanredna situacija u vezi s tom prijetnjom.
Kompanija s kojom je Vlada Republike Srpske potpisala ugovor na svojoj stranici navodi da su ovlašteni od kineske vlade za izvoz vojnih artikala i putokaz globalizacijskih napora kineske odbrambene elektronske industrije, te da je "Elnic" važna platforma za međunarodnu saradnju u IT industriji za Kinu.
Prema informacijama dostupnim na internet stranici, trenutno je "Elinc" prisutan u više od 160 zemalja i regiona širom svijeta i ima filijale u 23 zemlje.
Centar za novu američku sigurnost (CNAS) piše da je izvršnom naredbom iz jula 2021. proširen cilj politike CMIC liste, uključujući nova ovlaštenja za vladu da sankcioniše firme koje rade u kineskoj tehnologiji nadzora "kako bi se olakšala represija ili ozbiljna povreda ljudskih prava, pored prethodno uključenog sektora odbrane i srodnog materijala".
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da je potreba Vlade RS-a za cyber zaštitom postala nužna, ali da je takav posao morao biti obavljen kroz međunarodni tender gdje se traže najbolji ponuđači i kompanije s iskustvom.
Napominje da su Vlada RS-a i njene agencije do sada sklopile ugovora s "Prointerom" i drugim domaćim kompanijama.
Detektor je ranije pisao o tome kako su sankcionisane firme, zbog veza s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, na tenderima zaradile 500 miliona maraka.
Problem je, prema riječima Pavlovića, i to što nije bilo javnog tendera, kao i što je ugovor sklopljen tajno s kompanijom koja je dio korporacije koja je na OFAC-ovoj crnoj listi.
"To je vrlo opasno jer, s ekonomske tačke gledano, OFAC može po tom osnovu da i Vladu RS-a stavi na crnu listu, a to bi tek bila katastrofa za građane. Očigledno ljudi u Vladi nisu ni svjesni šta rade", smatra Pavlović.
