Hoffman: Pritisak migranata na granice BiH ne jenjava, najpogodnija za prelazak je "plava granica"
Hoffman je istakao da ilegalni migranti u Unsko-sanskom kantonu predstavljaju ozbiljan problem za stanovništvo koje je uglavnom prepušteno samo sebi i sve teže podnosi taj ogroman pritisak.
"Putevi migranata od ulaska u BiH iz Srbije ili Crne Gore, usmjereni su prema zapadu. Neki se zadržavaju u istočnom i centralnom dijelu BiH", rekao je Hoffman.
Prema njegovim riječima, posebno pogodna za prelazak noću je takozvana "plava granica", odnosno rijeka Drina dužine oko 300 kilometara, koja je idealna da ilegalni krijumčari ostvare nezakonitu zaradu.
On je naveo da je granična policija jutros na graničnom prelazu Izačić 60 državljana Avganistana spriječeno da ilegalno pređu u Hrvatsku.
"Ima ih dosta u Sarajevu gdje postoje dva prihvatna centra, ali glavni dio i najveći pritisak je na teritoriji Unsko-sanskog kantona gdje su eskalirali problemi i gdje se bezbjednosna situacija sve više usložnjava", rekao je Hofman.
Prema njegovim riječima, neshvatljiva je indolentnost vlasti čak i u Sarajevu u kojem su migranti preplavili ulice i u kojem postoji trend takozvanog "paloma prosjačenja", što se odigrava naočigleg Službe sa poslove sa strancima i kantonalnog MUP-a.
Granična policija, napomenuo je Hoffman, ima dobru saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske, Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela BiH i Agencijom za istrage i zaštitu BiH (SIPA) koji im dolaze na ispomoć i voljni su da im pomognu u borbi protiv ilegalne migracije.
Za njega je neshvatljivo da jedna zemlja toleriše situaciju da neko ko je već nezakonito prešao granicu i dalje nezakonito boravi na toj teritoriji, da nisu ni pod kakvom kontrolom i da krše brojne zakone te zemlje.
Hoffman je naveo da je u više od 90 posto slučajeva riječ o ekonomskim migrantima sa krajnjim ciljem da uđu u neku zemlju EU i da nema nikakvih razloga zbog kojih bi se njihovo zadržavanje u BiH ili drugim zemljama moglo opravdati.
"Imamo u vidu da je najveći broj migranata iz Pakistana, Alžira, Bangladeša i Maroka, zemalja koje nisu u ratnom stanju. Svakom ko je dobronamjeran i opredijeljen za vladavinu prava, jasno je da onaj ko nezakonito pređe granicu BiH pod navedenim razlozima, kod nas nema šta da traži. Naša vlast bi trebalo da hitno vrati ekonomske migrante u zemlje iz kojih su došli", naglasio je Hofman.
Hoffman je ukazao da je Granična policija BiH prva na udaru talasa migranata, da nisu adekvatno popunjeni, te je naveo podatak da je prema Pravilniku donesenom prije 20 godina kada nije bilo ni pomisli da će se suočiti sa izazovima migranske kize, imaju 450 policijskih službenika manje od potrebnog.
Radi prevazilaženja pravnih poteškoća, Hoffman je naveo da su predložili izmjene i dopune postojećeg Pravilnika, kojim bi trebalo da kadrovski ojačaju do oko 1.100 policijskih službenika, te da se, dok Vijeće ministara BiH ne usvoji predložene izmjene i dopune, snalaze kako znaju.
"Kad govorimo o borbi protiv ilegalnih migracija, Granična policija mora preuzeti najnovije tehnologije kojima se služe svi koje žele efikasnu borbu u ovoj oblasti. To znači da svaki granični policajac treba da raspolaže skenerom kojim može elektronskim putem da uzme od migranta, koji nema nikakve identifikacione dokumente, biometrijske podatke koje bi proslijedili u bazu i veoma brzo znali iz koje zemlje dolazi", pojasnio je Hoffman.
Pored toga, dodao je, njihovom radu bi uveliko pomogli dronovi kojim se iz vazduha u svakom momentu efektivno može pratiti prelazak granice.
On smatra da bi Granična policija BiH mogla u punom kapacitetu da nastavi saradnju sa Agencijom za zaštitu spoljnih granica EU (Frontex), čiji budžet za ovu godinu iznosi pola milijarde eura, od čega bi dio bio usmjeren prema dodatnom kapacitiranju i tehničkom opremanju Granične policije BiH.
Hoffman je izrazio uvjerenje da bi jedan od glavnih rezultata te saradnje bio manji broj ilegalnih migranata na teritoriji BiH.
