Budući da Bosna i Hercegovina nema ambasadu u Brazilu i da je nerezidentno pokriva bh. ambasador u Washingtonu, poseban dobrosusjedski angažman u okviru ove godišnjice iskazao je slovenski ambasador u Braziliji Alain Brian Bergant. U razgovoru za Fenu ambasador BiH u Sjedinjenim Američkim Državama Haris Hrle govorio je o aktuelnim političkim gibanjima između SAD-a i Bosne i Hercegovine te situacije u regiji iz vašingtonske perspektive.
Na početku razgovora ambasadora smo podsjetili da su BiH i regiju u proteklih mjesec dana posjetili šef Senatskog komiteta za oružane snage SAD-a senator John McCain te delegacija s kongresmenom Bob Goodlatteom na čelu, predsjedavajućim Kongresne komisije za pravosuđe. U regiji dobro znani zamjenik pomoćnika državnog sekretara Hoyt Yee nakon samita u Budvi vraća se u Washington na Kongresno saslušanje o stabilnosti i miru na Balkanu, a predstavnica Pentagona Laura Cooper nastavlja razgovore u Sarajevu. Upitan da prokomentira ovu dinamiku ambasador Hrle je rekao kako su i dinamika, planovi američke administracije te spomenute posjete očekivane, te dodao da su takve aktivnosti neophodne i dobrodošle.
"Svaka posjeta američkih senatora, kongresmena, predstavnika izvršne vlasti potvrda je suverenosti i partnerstva. Ne može se doći u Bosnu i vratiti nedotaknut novim saznanjima o političkom trenutku i geotendenciji. Ambasada u jednom cijelom segmentu radi na podsticanju i promociji posjeta u oba pravca", rekao je Hrle.
Sagovornik Fene posjetu senatora McCaina označava "patrolirajućom"
"To je provjera stanja, znanja i savezništva. Više puta sam u Washingtonu isticao da je BiH najvažnija država u jugoistočnoj Evropi, lakmus za mir i stabilnost, ogledalo za sve prednosti pluralnosti, to je ono “E pluribus unum” - što je moto na državnom pečatu SAD-a. Ipak, senator McCain me je direktno demantovao - i to i u Sarajevu i u Washingtonu. Senator, naime, Bosnu i Hercegovinu smatra jednim od najvažnijih mjesta - na svijetu", istakao je Hrle.
Ambasador BiH u SAD-u je naglasio da u Washingtonu sreće američke funkcionere koji posjećuju BiH i uvijek primaju istu poruku - SAD je u spreman pomoći, intenzivirati podršku i saradnju, bilo u domenu odbrane, sigurnosnih službi, zaštite granica, razvoja institucija, vladavine prava.
"To je znana poruka, ali kristalizira se nova: SAD daje snažnu podršku reformskom procesu, ali neće podržati zloupotrebu reformi u pravcu dodatne fragmentacije BiH, onemoćavanja državne izvršne vlasti te neće podržati psihologiju i logiku etničkih ekskluziviteta", pojašnjava Hrle.
Ističe da Ambasada BiH u Washingtonu bilježi od marta pojačano spominjanje Bosne i Hercegovine u medijima i diplomatskim krugovima.
"Kontekst je uglavnom pozitivan, a pokriven je cijeli spektar - od analiziranja do komparacija, od negativnosti koje se nasilu lijepe bosanskohercegovačkom društvu i državi, do podsticajnih i dobronamjernih analogija u kojima se Bosna određuje kao pluralno društvo s globalnom porukom, društvo koje je bilo slično američkom, što je prošle sedmice rečeno na CNN-u - istakao je Hrle. S druge strane, “pojedinci koji rade i govore protiv BiH ili primaju novac iz BiH koji je dio nekog našeg budžeta, dovode sebe u depresivnu, nezahvalnu situaciju”, smatra Hrle odbijajući govoriti o imenima. Tek navodi da “novac bh. poreznih obaveznika, odnosno oni budžetski novci koji se pokušavaju u SAD-u koristiti protiv interesa države, postat će sramotna, koruptivna i optužujuća naljepnica za sve koji su takvo djelovanje prihvatili, na koje su potaknuti ili plaćeni”.
Opisujući saradnju s novom administracijom Hrle je oslikava kao uspješnu i zaokruženu.
"Republikanski predsjednik i republikanska većina u Kongresu određuju naše prioritete i profil djelovanja. Postoji vrlo plodna tradicija saradnje - personalna, institucionalna i državna s ključnim republikanskim čelnicima. Ambasada poduzima sve ono što se od nje očekuje kada je u pitanju zaštita bosanskohercegovačkih interesa u SAD-u", rekao je.
Ambasador Hrle odbio je odgovoriti na pitanje da li je u Washingtonu bilo riječi o političkim posljedicama afere "Agrokor" i da li afera ima veze s interesima Rusije na Balkanu. Umjesto toga stavlja naglasak na snažnu podršku prijemu Crne Gore u NATO.
"Obale sjevernog Mediterana i duboko zaleđe zaokruženo su pod kontrolom NATO-a. Svaki pristup evropskom moru, u ovom slučaju Mediteranu, pitanje je NATO-a, to je atmosfera prostora kome pripadamo. Tako je i s našim Neumom i Klekom. Postoje akademici koji smataraju da prijem Crne Gore u NATO, eskalacija krize u Makedoniji, izbori u Srbiji te afera "Agrokor", dakle sva četiri događaja u svojoj ovoproljetnoj ukupnosti, značajno ojačavaju važnost Bosne i Hercegovine", smatra.
Na pitanje vezano za vašingtonske rasprave o izgradnji pelješkog mosta, Hrle odgovorava da im nije prisustvovao niti zna da su vođeni u okviru javnih foruma.
"U Washingtonu se neformalno i u okviru različitih instituta vode različite rasprave. Znam da postoji tvrdnja da pelješki most može odvesti u izolaciju južni dio države i podstaći dodatno iseljavanje. Također, postoji stav da most može poslati poruku da BiH nije blizu prijema u EU, jer ako jeste, kako tvrde, nepotreban je u okviru planiranog pristupanja i s tim povezanom jedinstvenosti EU teritorija".
Ambasador također dodaje da treba imati u vidu i razmišljenja koja nisu usamljena, a koja se svode na tezu da “ako se BiH ne pokrene prema EU, a važi i obrnuto – dakle, ako se EU ne pokrene prema BiH, pitanje prijema u NATO moglo bi postati glavni prioritet. Mislim da za takvu poruku znaju i naši partneri u EU, posebno nakon prijema Crne Gore. Senator McCain je, uostalom, naglasio da će Kongres podržavati aktiviranje MAP-a”.
Naš ambasador u Washingtonu nije želio komentirati sankcije SAD-a Miloradu Dodiku i statusne posljedice po njegove ljude u SAD-u. Nije želio dati odgovor na mogućnost poništenja američke vize premijerki Željki Cvijanović.
"Bilo bi najbolje da nijedan državljanin BiH nije na američkoj crnoj listi. Radije bih razgovarao o ukidanju viznog režima između dvije zemlje nego o poništenju postojećih individualnih. Nas u ovoj sedmici čeka kongresno komitetsko saslušanje o ugrožavanju mira i stabilnosti na Balkanu, zatim sastanak s visokim predstavnikom Valentinom Inzkom, nakon toga obilježavanje 25.godišnjice prijema Bosne, Hrvatske i Slovenije u UN u Brazilu te otvaranje počasnog konzulata BiH u Meksiko Cityju 25. maja. U posjeti Washingtonu se nalazi stručni tim MVP-a i Ministarstva civilnih poslova BiH koji obavlja konsultacije u State Departmentu vezano za statuse i ekstradicijska pitanja. Stvari se ipak kreću, o tome bih volio da pričam", završava razgovor za Fenu ambasador BiH u SAD-u Haris Hrle.
Kolaps na tuzlanskim cestama: Automobili sletjeli u kanal, na magistralama popriječeni kamioni
