Hronologija Plana rasta u BiH: Kako za dokument (ne) trebaju saglasnosti kantona
Pokušaj prvi - april 2024.
Evropska unija je početkom ove godine najavila program Plan rasta za Zapadni Balkan, kojim su obuhvaćene, pored naše zemlje, Srbija, Albanija, Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
Kako bi se pristupilo sredstvima iz ovog programa, koji je vrijedan ukupno šest milijardi, a za BiH milijardu eura, bilo je potrebno sastaviti program reformi, koji je kasnije dobio ime - Reformska agenda.
Prvi od mnogobrojnih (ne)formalnih rokova za našu zemlju isticao je 31. aprila, a onda je dan prije isticanja roka Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, objavila da je u Brisel poslana "lista reformi sa kvalitativnim/kvantitativnim koracima za implementaciju Plana rasta."
Kasnije je otkriveno da je riječ o dokumentu koji je imao brojne komentare i korekcije te da ga je Evropska komisija "glatko" vratila našim vlastima na dalje usaglašavanje.
Tačnije, vlasti u Republici Srpskoj su, prema odgovoru kojeg je na upit dobio portal Klix.ba iz Delegacije Evropske unije 17. jula ove godine, su bili glavni krivci za neusvajanje dokumenta, a tada je krenula priča o famozne "dvije mjere" koje zvaničnici iz RS-a nisu željeli prihvatiti.
Pokušaj drugi - juli 2024.
Samo sedam dana nakon što je Delegacija EU otkrila krivca za propast prvog pokušaja slanja Reformske agende u Brisel, odnosno 24. jula, došlo je do novih razgovora o usaglašavanju ovog dokumenta.
Pod pritiskom javnosti, koja je tražila veći angažman na dokumentu koji je trebao "otključati" prvu tranšu od 70 miliona eura za projekte u BiH, krenuli su novi pregovori.
Međutim, u ove pregovore su sada uključeni i kantoni, odnosno premijeri kantona u BiH, bez čije saglasnosti, kako će se kasnije otkriti, dokument neće otići u Brisel, iako to nije bio slučaj samo tri mjeseca ranije.
Nakon cjelodnevnih pregovora, četiri kantona u Federaciji BiH (Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Srednjo-bosanski, Unsko-sanski) su poslali saglanost uz određene uslove, što Vijeće ministara nije prihvatilo.
Važno je reći da je ovaj dokument, koji je dobio podršku svih aktera i nivoa vlasti osim ova četiri kantona, imao 111 usaglašenih mjera od ukupno 113. Ponovo su, kao i u aprilu, van dokumenta ostale mjere sporne za vlasti u RS-u, a koje se odnose na popunjavanje Ustavnog suda BiH i poštovanje odluka ovog tijela, te na uklanjanje entitetskog veta iz Vijeća za državnu pomoć.
Drugi pokušaj je tako i zvanično propao, a krenula su optuživanja među političarima u BiH. Čelnici SDA, iz koje su došli premijeri kantona koji nisu dali saglasnost na ovaj dokument, kritikovali su zvaničnike Trojke zbog "prihvatanja plana koji nije potpun", dok je odgovor bio da su "četiri premijera blokirala cijelu državu."
Pokušaj treći - septembar 2024.
Zatim, u septembru ove godine, objavljena je informacija da je Krišto poslala "dokument o našoj trenutnoj usuglašenosti kada je u pitanju Plan rasta", odnosno nacrt Reformske agende bez dvije neusaglašene mjere.
Krišto je, kako je kasnije otkriveno, to uradila bez traženja saglanosti nižih nivoa vlasti te svojom odlukom, čime je pokazala da je traženje saglanosti kantona, očigledno, bio nepotreban potez u kontekstu Plana rasta.
Međutim, i ovaj pokušaj je propao. Evropska komisija, odnosno upravo Koopman koji je danas u posjeti BiH, objavila je da neće prihvatiti parcijalni dokument. Drugim riječima, od naše zemlje se traži potpuna usaglašenost, odnosno svih 113 propisanih mjera, kako bi se dokument prihvatio i kako bi (konačno) naša zemlja dobila prvu tranšu u iznosu od 70 miliona eura.
Posjeta Koopmana - pokušaj četvrti?
Dolazak Koopmana u Bosnu i Hercegovinu može se shvatiti kao sada već četvrta runda pregovora i pokušaja da naša zemlja ovaj dokument usvoji i da napravi veliki korak na putu ka Evropskoj uniji.
Zvaničnik EU dolazi u BiH nakon što su svi lideri stranaka vladajuće koalicije izrazili optimizam po pitanju Plana rasta, koji je bio i glavna tema za sastanak održan u Banja Luci 14. novembra.
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, Koopman dolazi da finalizira detalje o potpuno usaglašenoj Reformskoj agendi, koja je dobila podršku među liderima stranaka koje formiraju vlast na nivou države.
Da li će opet biti potrebna saglanost svih nivoa vlasti, uključujući kantone, ostaje da se vidi. Večerašnji sastanak, odnosno ponašanje aktera iz državne koalicije nakon istog, reći će javnosti sve što trebaju da znaju o tome gdje se nalazi naša zemlja na putu ka 70 miliona eura iz Plana rasta.
