Hronologija slučajeva "Memić" i "Dragičević": Veliki test za bh. pravosuđe
Memići i Feraget, uvjereni da je Dženan ubijen, insistiraju da pravosuđe stradanje istražuje upravo kao ubistvo. Međutim, kantonalno tužilaštvo je to tretiralo kao saobraćajnu nesreću, za koju su optužili Ljubu i Bekriju Seferovića. Bili su optuženi da su kombijem usmrtili Dženana, a onda je uslijedila pravna trakavica.
Oslobađajuće presude kantonalnog i federalnog suda te optužnica državnog tužilaštva
Prije presuda Kantonalnog suda u Sarajevu i Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, ad hoc tijelo Skupštine Kantona Sarajevo je 2017. utvrdilo da su se desili, kako je navedeno, brojni propusti u istrazi ovog slučaja. Tadašnji predsjednik skupštinske Komisije za sigurnost i u to vrijeme zastupnik vladajuće SDA Elvedin Okerić je naglašavao da je Tužilaštvo Kantona Sarajevo vršilo pritisak na rad ovog tijela. Njegovo formiranje je inicirala zastupnica opozicionog SDP-a Segmedina Srna.
Kantonalni sud je dva puta izrekao oslobađajuću presudu Seferovićima. Obje presude je ukinuo Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, a da bi onda i on 27. jula ove godine donio oslobađajuću presudu.
Sud Bosne i Hercegovine je 21. jula potvrdio optužnicu protiv pet osoba koje državno tužilaštvo tereti za organizovani kriminal u cilju prikrivanja dokaza o tome kako je Dženan Memić stradao. Optuženi su Alisa Ramić, njen otac Zijad Mutap, pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo Hasan Dupovac i Josip Barić te recepcioner hotela Crystal, koji se nalazi u blizini mjesta Dženanovog stradanja, Muamer Ožegović.
Memići i Feraget tvrde da Ramić i visokopozicionirani pojedinci u institucijama prikrivaju stvarne uzroke smrti. Među najodgovornijima za to ističu i Dalidu Burzić, koja je u međuvremenu postala sutkinja državnog suda. Oštro kritikuju i rad aktuelne glavne kantonalne tužiteljice Sabine Sarajlije, a kritike nisu izostale ni tokom ovosedmičnog razmatranja rada tužilaštva na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo.
Nezadovoljstvo radom institucija na ovom slučaju je iskazivano protestima u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, a oni će 20. put biti održani danas.
Slučaj "Dragičević"
Protestovat će se i zbog nezadovoljstva uzrokovanog time da još nije rasvijetljeno kako je u Banjoj Luci stradao 21-godišnji David Dragičević. Njegov nestanak je prijavljen 18. marta 2018., a tijelo je pronađeno šest dana poslije. Pravni zastupnik porodice Dragičević je također Ifet Feraget.
Oni tvrde da je David ubijen te da je to nedjelo pojedinaca iz vlasti. Davor Dragičević, Davidov otac, je svakodnevno organizovao proteste u Banjoj Luci, jer je bio nezadovoljan institucionalnom reakcijom na ovaj slučaj.
U julu 2018. u ovom gradu održan je prvi veliki protest kojem je prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi. Pet mjeseci kasnije, 25. decembra, desili su se još jedni veliki protesti koje je policija suzbila izrazito nasilno. Taj dan uhapšeni su Davor Dragičević i Suzana Radanović, Davidova majka. Protesti građana okupljenih oko grupe "Pravda za Davida" su zabranjeni.
Davor Dragičević je u februaru 2019. napustio Bosnu i Hercegovinu i od tada živi u Beču, a kao razlog zašto je to učinio je istakao to kako ga ne bi "likvidirali". Već mjesec kasnije je ekshumirano tijelo Davida Dragičevića, koji je bio sahranjen na banjalučkom Novom groblju, i ponovo je sahranjen u gradu Wiener Neustadt, u blizini Beča.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u aprilu ove godine od Okružnog javnog tužilaštva u Banjoj Luci preuzelo istragu u slučaju "David Dragičević".
Muriz Memić je odlazio u Banju Luku kako bi podržao Dragičeviće, a Davor je dolazio u Sarajevo kako bi podržao Memiće. Međutim, Dragičević je izjavio da neće prisustvovati današanjim protestima ispred Narodnog pozorišta u Sarajevu, a čiji je početak zakazan za 13 sati. Kao razlog za to je naveo mogućnost da bude uhapšen po dolasku u Bosnu i Hercegovinu.
Između ostalog, slučajevi "Memić" i "Dragičević" su nagnali Evropsku uniju da analizira (ne)rad bosanskohercegovačkog pravosuđa. Izvještaj o radu je načinio pravni stručnjak Reinhard Priebe, a njime je pozvao na reforme pravosudne vlasti. Ova dva slučaja su veliki test za pravosuđe, odnosno pokazatelj (ne)postojanja pravne države.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
